Novi list: 24. 10. 2000.

POZADINA RUJANSKOG PISMA GENERALA: POKUŠAJ POBUNE U HRVATSKOJ VOJSCI NIJE USPIO

Pismo 12 generala potpisalo samo 150 časnika?

Zarište pobune bilo je u Splitu i Kninu. Generali su očekivali da će njihovo pismo naići na širok odziv, ali golema većina časnika ne želi se politički svrstavati

ZAGREB - Gotovo mjesec dana nakon Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih generala može se sa sigurnošću reći da njihov pokušaj poticanja pobune unutar Hrvatske vojske nije uspio. Kako neslužbeno doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu obrane, pismo generala, koje je vrhovni zapovjednik odmah smijenio, nije naišlo na odziv unutar Hrvatske vojske, jer se golema većina hrvatskih časnika ne želi stranačko-politički svrstavati.

No, prema izvorima bliskim dvanaestorici generala, njihovo pismo do sredine listopada potpisalo je ukupno 150 časnika. Ako je ta brojka i točna, ona bi trebala pokazati da su optužbe o tome kako nova vlast kriminalizira Domovinski rat, što su iznijeli generali u pismu od 28. rujna, ipak naišla na djelomičan odziv među časnicima kojih u HV-u ima na tisuće. No, ako se uzme u obzir da su ti isti generalski krugovi početkom listopada tvrdili kako očekuju izmedu 800 i 1.000 potpisa, potvrđuje se da njihova akcija zapravo nije uspjela i da novu vlast nisu uspjeli impresionirati navodnom širokom potporom na koju su se pozivali. Dvije deklaracije o zaštiti vrijednosti koje izviru iz Domovinskog rata, a koje su zasebno donijeli članovi Vlade i zastupnici u Saboru, najširu su javnost uvjerile kako su tvrdnje 12 generala o kriminalizaciji rata na klimavim nogama.

Neslužbeni izvori iz Ministarstva obrane jučer nisu mogli ni potvrditi niti opovrgnuti tvrdnje da je oko 150 časnika potpisalo pismo, već su našem listu odgovorili kako o tome ništa ne znaju. Međutim, iz krugova bliskih vrhu Ministarstva proteklih se dana moglo čuti kako je unutar Hrvatske vojske doista bilo agitiranjaa za potpisivanje spornog pisma, te da je žarište svojevrsnog pokušaja pobune bilo u Splitu i u Kninu. No, golema većina časnika ne želi se politički svrstavati, neslužbeno nam je rečeno u Ministarstvu. Što se tiče agitarora, isti izvori tvrde kako su vrhu Ministarstva poznata njihova imena, te da ih nadležni namjeravaju prijaviti njihovim nadređenima u Hrvatskoj vojsci.

Prema izvorima bliskim nižim vojnim razinama, djelomičan uspjeh koji su agitatori eventualno mogli imati, može se pripisati i nezadovoljstvu dijela nižih časnika teškim uvjetima rada u Hrvatskoj vojsci. Primjerice, njihov boravak na terenu traje mjesec dana, isto kao u doba rata, iako se sigurnosna situacija u međuvremenu znatno poboljšala.

Da pokušaj pobune unutar Hrvatske vojske neće naići na plodno tlo, znakovito su pokazali i rezultati nedavnog naputka Joze Radoša, ministra obrane. Uoči generalskog pisma Radoš je zatražio od 148 aktivnih časnika i dočasnika Hrvatske vojske, koji usporedo vojnom službom obavljaju i dužnosti u tijelima lokalne samouprave, da se u roku od mjesec dana opredijele hoće li zadržati prvu ili drugu fukciju, jer na obje istodobno više ne mogu biti. Svih 148 upitanih do sredine listopada opredijelilo se za aktivnu vojnu službu i odlučilo napustiti tijela lokalne samouprave, a time i neposredni politički angažman. B. PODGORNIK