Okrenite globus i zabodite bilo gdje: na Baltiku su hrvatski parlamentarci, u Mađarskoj je hrvatski predsjednik, koji po broju dana provedenih izvan zemlje ozbiljno konkurira ministru vanjskih poslova, u Turskoj očekuju premijera, ministar gospodarstva osvaja jugoistok Azije pošto je središnja Azija već "pala", na Grenlandu možda zateknete u diplomatskim aktivnostima zamjenicu ministra vanjskih poslova na proputovanju iz Kine u Kanadu... Svi se rukuju, svi se smješkaju, neki govore "nice to meet you", a drugima je i to preteško pa sebi mrmljaju u bradu nešto na svom materinskom, najdražem i jedinom, hrvatskom jeziku.

I svi su napravili jako koristan posao u promociji Hrvatske, takve su konstruktivne razgovore vodili da se, slušajući ih, jednostavno čudite što Hrvatska, nakon tolikih vanjskopolitičkih aktivnosti, nije od iduće godine stalna članica Vijeća sigurnosti i izvanredno predsjedajuća nova članica EU. Tako je to kad slušate njih, kako puni sebe i vlastita značenja, ako im se medijski posreći, već na aerodromu, pridržavajući vrećice iz "duty free shopa", tumače kakve su intenzivne vanjskopolitičke aktivnosti imali. Otprilike, kud su oni prošli, slika o Hrvatskoj stubokom je promijenjena, dobili su punu podršku za hrvatske stavove, sad samo slijede ulaganja, poslovi i integracije.

Povratne slike koje dolaze za njima pošto se prikupe, sistematiziraju i pribilježe dojmovi o hrvatskim letećim dužnosnicima prilično su različite od onih koje sami o sebi daju. Ima i među njima, doduše, i vrlo uspjelih sličica, ali i mnogo neugodnih primjedbi, počevši od vrha pa sve do nižih letećih dužnosnika. Primjerice, predsjednik je došao nepripremljen na razgovor kojim je trebao uvjeriti sugovornicu u nastavak lobiranja za Hrvatsku u europskim institucijama i nakon prvih deset minuta nastao je neugodan muk. Premijer je došao nepripremljen i bez ekonomskih i političkih suradnika koji bi skup na visokoj razini neopterećen državnim protokolom iskoristili za promociju vlastitih političkih interesa. Jednom ministru osjetila se kozumacija alkohola u prijepodnevnim satima, od parlamentarnih izaslanstava ne očekuje se da budu upućeni u vanjsku politiku kao da su ministri vanjskih poslova, ali bi bilo lijepo da barem prije puta nauče malo u koju zemlju odlaze, a iz koje dolaze, od dame u intenzivnim vanjskopolitičkim aktivnostima očekuje se da već jednom ode korak dalje od priče o svom sretnom djetinjstvu i kako je prvi put sjela na bicikl. A od svih zajedno da spoznaju kako uoči odlaska na put nije dovoljno znati samo gdje je odredište, već bi bilo lijepo znati i što je cilj te mu malo prilagoditi svoje iskaze, pa makar bili i na jedinom im materinskom hrvatskom jeziku. Jer intenzitet i uspješnost vanjske politike ne mjere se brojem letova i količinom milja na frequent-flyer kartici, niti je let jeftinijom ekonomskom klasom isprika za nedovoljno definiran, dogovoren i s temeljnim odrednicama hrvatske vanjske politike usklađen sadržaj puta. Uz takva mjerila Hrvatska bi vjerojatno bila prvak među manjim i srednje velikim europskim državama, ostavivši za sobom i one mnogo bogatije od sebe.