SLUČAJ SKENDER Dokumenti objavljeni u Feralu, Globusu i Nacionalu otkrivaju vezu državnog vrha sa švercom droge, oružja i automobila

- Čekamo da Državno odvjetništvo poduzme potrebne radnje – odgovorio je Rako na pitanje kako MUP namjerava reagirati na niz informacija objavljenih u Nacionalu i Globusu o švercu drogom, oružjem i automobilima između Hrvatske i BiH, u sprezi s pojedincima iz državnih struktura u Hrvatskoj i BiH. Zamjenik zagrebačkoga državnog odvjetnika Dragan Novosel izjavio je da čita sve novinske napise.

Slavko Rako nije mogao potvrditi nikakvu informaciju o Andabaku jer se provodi istraga. Andabak je uhićen zbog sumnje da je povezan s pola tone kokaina zaplijenjenog u riječkoj luci. Neslužbeno smo doznali da nitko u PU zagrebačkoj ne istražuje ništa o famoznom Skenderu i mafijaškoj vezi navedenoj u posljednjim brojevima Globusa i Nacionala.

- Ne mogu se sjetiti osobe po imenu Skender. Nisam čuo to ime vezano za bilo koju protuzakonitu radnju, pa tako ni za trgovinu drogom. Prvi put sam za njega čuo nakon što je u Feralu objavljen stenogram razgovora koji su 1997. godine s pokojnim predsjednikom Tuđmanom vodili Ivić Pašalić, Miroslav Tuđman, Gojko Šušak i Ivan Penić - odgovorio nam je Ivan Jarnjak, bivši ministar policije i bivši predstojnik UNS-a, na pitanje tko je Ivan Skender.

- UNS je u to vrijeme funkcionirao tako da je HIS, iako je bio dio UNS-a, praktički djelovao samostalno. Miroslav Tuđman je kao tadašnji ravnatelj HIS-a samostalno koordinirao obavještajnom zajednicom. Nisam bio na njegovim sjednicama niti sam bio član koordinacijskog odbora - navodi Jarnjak. – Da je stanje bilo normalno, kao što nije, bilo bi logično da sam kao predstojnik UNS-a bio pozvan na taj sastanak - kaže Jarnjak.

Komentirajući dio razgovora u Uredu Predsjednika, Jarnjak je rekao da je Miroslav Tuđman imao uvida u sve službe i informacije, te da je sigurno imao razloga tvrditi da se kriminal infiltrirao u državne institucije. Na pitanje postoje li u tajnim službama materijali u kojima bi se mogli pronaći tragovi organizirane trgovine drogom i krađe automobila koji vode do Skendera, Tute, Štele, Andabaka ili drugih, Jarnjak je odgovorio da postoje dokumenti o svim akcijama koje je u vezi s drogom vodio MUP - od uhićenja Nikole Krište u Varaždinu, zapljene 30 kilograma heroina u Delnicama, do drugih.

Na primjedbu je li moguće da su i Penić, Pašalić, Miroslav Tuđman i Šušak znali, te uvjeravali pokojnog predsjednika Tuđmana da je Skender glavni diler droge, a da on kao šef UNS-a o tome nije imao pojma, Jarnjak je rekao da bi, da je bio na tom sastanku, sigurno pitao tko je Skender i na osnovi kojih informacija su to zaključili. Jarnjak je demantirao tvrdnju Nacionala da je zbog veza s narkomafijom umirovio svoja četiri bliska suradnika.

Iz stenograma razgovora u Predsjedničkim dvorima, objavljenog 14. listopada u Feralu, jasno je da je državni vrh barem početkom 1997. imao informacije o švercu droge i kriminalnim vezama između Hrvatske i Hercegovine. Makar o onima vezanim uz Mladena Naletilića Tutu koji je uoči tog razgovora u Predsjedničkim dvorima od 3. ožujka 1997. uhićen blizu granice s Hercegovinom. Miroslav Tuđman je tada predložio da se nastavi istraga o kriminalnim grupama u Mostaru i upozorio da su povezani s državnim institucijama u Hrvatskoj i Federaciji BiH. Te veze trebalo bi eliminirati iz državnog aparata, zaključio je predsjednik Tuđman na sinovu sugestiju. Skendera prvi spominje Šušak koji je rekao da je on "glavna osoba u Splitu, koja je veza i Šteli i svima ovima", diler koji pokriva i Dalmaciju i Hercegovinu. Šušak kaže Tuđmanu da je sam tražio da se uhiti Skender kad se već uhićuje Štela, no da su ga priveli pa pustili jer nemaju nikakvih dokaza.

Nakon žestokog pritiska Amerikanaca, koji su ga sumnjičili daje glavni organizator balkanske rute droge, Tuta je uhićen zajedno s dvadesetak pripadnika Kažnjeničke bojne u Hercegovini i Hrvatskoj. Uhićen je gotovo po imenovanju Roberta Gelbarda za novog Clintonova izaslanika za Balkan. U vrijeme kad se zna da Haaški sud priprema optužnicu, Tuta je sklonjen u zagrebački zatvor te optužen za otmicu i ubojstvo Roberta Nosića. Šira istraga o njegovim kriminalnim aktivnstima, za koju se zauzimao Miroslav Tuđman, nikad nije rezultirala optužnicom.

Nacional piše da se šverc doge, koji je počeo početkom rata u Hrvatskoj pod izlikom da se tako skuplja novac za obranu, ubrzo pretvorio "u privatni biznis skupine Ivana Skendera i vojnoga generalskog vrha". Pozivajući se na izvore bliske toj generalskoj skupini, list navodi da je s vojne strane cijelu operaciju nadzirao jedan nedavno umirovljeni general. Malenim avionima Cessna kokain i heroin dovoženi su do vojne baze Šepurine pokraj Zadra, gdje je droga prepakirana i slana dalje na tržište. Iako ne spominje njegovo ime, Nacional aludira na nedavno umirovljenoga generala Antu Gotovinu.

Prema Nacionalu, Ivan Skender je osoba koja je organizirala i kontrolirala trgovinu oružjem, krađe i šverc automobilima iz Hrvatske preko Hercegovine do Jugoslavije. To se nije odvijalo bez znanja ministra Gojka Šuška, on je to osuđivao, ali nije imao snage uhititi Skendera, tvrdi Nacional. Taj list također piše kako je otprije poznato da se Tuta oštro distancirao od trgovine drogom i razišao s Vinkom Martinovićem Štelom. Taj tjednik Skendera povezuje sa Štelom, zapovjednikom jedne jedinice Kažnjeničke bojne u Mostaru, Ivom Šuškom Šićom, za kojega piše da je rođak Gojka Šuška i povratnik iz Bolivije, Ferdom Bašićem, "kraljem automobila" u Hercegovini Željkom Maglovom, zapovjednikom Vojne policije u Šibeniku, pukovnikom Ivanom Ugrinom, zatvorenim zajedno s Maglovom zbog transporta ukradenih automobila u Hercegovinu. Ako je Ivan Skender doista bio glavni organizator šverca droge, oružja i ukradenih automobila u kaosu ratne Hrvatske i BiH, morao je imati moćne zaštitnike u državnim strukturama. Kao ni glavnog čovjeka u HV-u, Nacional ne imenuje ni druge navodne Skenderove pokrovitelje. Tek navodi da su, prema tajnim policijskim izvješćima, moćni Skenderovi zaštitnici "jedan od bivših pomoćnika ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka" i jedan od bivših načelnika SIS-a. Nitko od sugovornika Jutarnjeg lista nije prije čuo za Ivana Skendera. Prema visokim policijskim izvorima s kojima smo razgovarali, nekoliko puta je Gojko Šušak osobno zaustavio policijsku istragu o švercu droge, pa tako i u slučaju Nikole Krište koji je 1993. godine uhićen sa dva kilograma heroina pokraj Varaždina.

Nacional piše da je Skender bio najjači u Hercegovini, a Globus objavljuje pojedinosti njegovih aktivnosti u Hercegovini. Nacional opisuje da su prema Hercegovini, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Srbiji odlazili ukradeni automobili u zamjenu za heroin. Kokain je stizao iz Južne Amerike, a heroin iz Turske. Globus tereti Skendera da je sudjelovao u neuspjelom atentatu na Dubravka Grgića, suvlasnika Euroherca, koji je odbijao platiti reket od pola milijuna maraka, a navodno je umiješan i u reketiranje i ubojstvo Ibrahima Dedića, vlasnika Promdei banke. Osim sa Štelom, Globus ga povezuje s Vinkom Žuljevićem Klicom, takođder jednim od zapovjednika u Kažnjeničkoj bojni, te posredno s Vjekom Sliškom. Osim s Andabakom, navodno je intenzivno surađivao i sa Zoranom Bašićem Colom. Skender je posao s Hercegovinom naprasno prekinuo lani, kada je prema Globusu morao pobjeći iz Mostara jer ga je tamošnja obavještajna služba SNS "detektirala kao lokalnog narkodilera, krijumčara automobila i reketara".

- Vjerujem da je u tom trenutku to bilo aktualno – rekao je Penić, a na pitanje što je bilo glavno ako je Skender bio samo sporedni detalj, prekinuo je razgovor rekavši da ga ometamo za vrijeme saborske sjednice.