ZAGREB - Vlada će moći tražiti raspuštanje parlamenta samo u slučaju ako ne bude donesen proračun u roku od 120 dana - rekao je Mato Arlović u utorak nakon za javnost završenog dogovora predsjednika 9 parlamentarnih klubova. HSLS-ovo inzistiranje na ograničenju prava Vlade da predlaže predsjedniku Republike raspuštanje parlamenta i raspisivanje prijevremenih izbora urodilo je takvim kompromisnim rješenjem. Prema važećem Ustavu i prema prijedlogu promjene Ustava, naime, pravo na raspuštanje parlamenta Vlada je imala i u slučaju izglasavanja nepovjerenja.

Još je otvoreno pitanje, hoće li nadzor tajnih službi ostati u Ustavu. Arlović tvrdi kako ima 101 glas za promjenu Ustava i bez glasova HDZ-a, te da nije u pitanju broj ruku, već nastojanje da se temeljni državni akt promijeni uz što viši stupanj koncenzusa. Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks rekao je da će HDZ glasovati protiv promjene Ustava jer nisu prihvaćeni njihovi uvjeti. Na pitanje koji bi bili najvažniji, odgovorio je da je u pitanju cjelina promjena, a ne samo neke pojedinosti.

Rasprava o promjeni Ustava na odborima Zastupničkog doma u utorak bila je tako tek paravan za zakulisne dogovore na kojima se krojio konačni tekst promjena Ustava.

Najzaposleniji bio je predsjednik Odbora za Ustav i poslovnik i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović, koji je tijekom prijepodneva u raznim kombinacijama razgovarao sa stranačkim i parlamentarnim čelnicima. S Draženom Budišom je duže razgovarao nasamo, a Arlovića su posjetili i Vladimir Šeks i ivo Sanader. Oko 14,30 sati na dogovoru su se okupili predsjednici svih 9 parlamentarnih klubova i nakon dvosatne rasprave postigli kompromisno rješenje. Iako je Vilim Herman na Odboru za Ustav i poslovnik, uz objašnjenje zašto HSLS insistira na drugačijim formulacijama o raspuštanju parlamenta i ispuštanju tajnih službi iz Ustava rekao “mi nismo samo trgovci, već puno više od toga”, bjelodano je jasno da se u 5 do 12 pred samo donošenje promjena Ustava ipak trgovalo. Herman, doduše, nije htio otkriti kako glasi kompromisni amandman oko prava Vlade da traži raspuštanje parlamenta, već tek toliko da mu je cilj osigurati odlučujuću ulogu u parlamentu dok bi Vlada samo pod određenim uvjetima mogla tražiti raspuštanje Zastupničkog doma.

Upitan zašto se osim nedonošenja proračuna kao samorazumljivog razloga za raspuštanje Parlamenta, ne omogući i raspuštanje parlamenta ako zastupnici opstruiraju njegov rad, Herman je odgovorio da ne misli da bi do toga uopće moglo doći. Otkrio je međutim, da će to biti riješeno nakon prornjene Ustava. Tada bi, rekao nam je Herman, trebao uslijediti dogovor šestorice o dopuni predizbornih i postizbornih sporazuma što bi trebalo pridonijeti kvalitetnijim odnosima u vladajućoj šestorki.

Odbor za pravosuđe razmatrao je u zadnji čas pristigle primjedbe na promjenu Ustava s opće sjednice Vrhovnog suda i iz državnog odvjetništva. I predsjednik Odbora Luka Trconić i ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević ustvrdili su da je dio primjedbi, osobito državno odvjetničkih, prihvatljiv. Trconić je međutim, ocijenio neodgovornim i netočnim tvrdnje iz reda sudaca, osobito predsjednika Udruge hrvatskih sudaca Vladimira Gredelja, da se predloženim promjenama zadire u samostalnost sudstva.