Večernji list: 09. 11. 2000.
IZVJEŠTAJ EUROPSKE KOMISIJE O KANDIDATIMA ZA EU
Korupcija odgađa širenje EU-a
Nakon dugoga čekanja, Europska je komisija napokon objavila redoviti godišnji nalaz o podobnosti kandidatskih zemalja za članstvo u Europskoj uniji. Trenutak istine jest da niti najviše uznapredvale zemlje - Češka, Slovenija, Estonija, Mađarska, Poljska - ne mogu računati na željeni cilj ulaska, 2002. godinu.
Komisija preporučuje zaključenje pregovora u 2002., ali razdoblje ratifikacije traje dovoljno dugo da se, realno, prvim datumom ulaska nove članice može smatrati, i to najranije, 1. siječanj 2004.! S ovim koincidira izjava povjerenika za proširenje GAuntera Verheugena europarlamentarcima izrečena jučer popodne da bi "neki od kandidata mogli biti u poziciji da sudjeluju na izborima za Europski parlament 2004. godine". Najveći je problem korupcija, sporost gospodarskih reformi i, zapravo, u svakome od 12 stotinjak stranica debelih izvješća za pojedinu zemlju upozorava se da reforme ne napreduju očekivanim - ili željenim - ritmom, iako se, s druge strane, zemlje hvale za izuzetno dobro, brzo i detaljno prihvaćanje EU-ropskih propisa, što istodobno prati neadekvatna implementacija.
Zemljama koje su iz raznih razloga zaostale za prvom skupinom omogućit će se "hvatanje vlaka", dakle ostaviti prostor da se kasniji start ne osjeti na konačnom ishodu integracijskog procesa, sve u slučaju da ispunjavaju političke i gospodarske uvjete znane kao "kopenhagenski kriteriji". Dobra vijest za Hrvatsku, između ostaloga. Izvještaj je pripremljen i za Tursku - ona uživa status kandidatske zemlje, ali pregovori s njom nisu otvoreni. Problem je Turske "neispunjavanje političkih kriterija", vezanih za ljudska i manjinska prava. Što se gospodarskih kriterija tiče, Cipar i Malta zrele su tržišne ekonomije i mogu bez većih problema na tržište EU; Mađarska, Poljska i Estonija prihvatile su sva pravila tog tržišta s tim da će se u njega bez problema moći uključiti tek u srednjoročnom razdoblju; Slovenija i Češka, te Latvija imaju pravo na etiketu čim provedu preostale reforme, a prvi put "tržišnima" su postale Slovačka i Latvija. Rumunjska i Bugarska u dubokom su zaostatku.
BRUXELLES Lada Stpić-Niseteo