Slobodna Dalmacija: 11. 11. 2000.

RAZGOVOR: MARTIN BELL, BIVŠI NOVINAR BBC-ja I ZASTUPNIK U BRITANSKOM PARLAMENTU

DA SAM HRVAT, NI JA NE BIH VJEROVAO HAAGU!

Postavlja se logično pitanje: koja je korist od svega ako pred Haaški sud ne bude izveden Slobodan Milošević? Bio sam u BiH tijekom rata, znam kakav je kaos tamo vladao. Da sam ja Hrvat, gledao bih što se tamo događa i upitao se je li baš sve pravedno

Piše: Bisera LUŠIĆ

Hrvatskoj javnosti dobro poznat kao ratni izvjestitelj BBC-ja s početka devedesetih, kada je pokrivao događaje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Martin Bell, prepoznatljiv kao novinar uvijek odjeven u bijelo odijelo, BBC-jevu redakciju zamijenio je britanskim Parlamentom. Bell je iz novinarstva izišao prije nekoliko godina, kada se odlučio kao nezavisni kandidat boriti za zastupničko mjesto, isprovociran korupcijom zastupnika koji je predstavljao njegovu izbornu jedinicu.

Bivši BBC-jev novinar u tome je i uspio, a o svojim iskustvima u politici ovoga je mjeseca objavio knjigu "Slučajni parlamentarni zastupnik". U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju Bell se prisjetio svojih dana provedenih u ovoj regiji, ratnog izvještavanja, a otvoreno je progovorio i o svojem svjedočnju pred Haaškim sudom u slučaju Blaškić.

Izvješća iz BiH

— Prema Vašem iskustvu, je li teže biti novinar ili političar?

Vjerujte, i jedno i drugo je teško, samo na različite načine. Ratno izvještavanje smatram da je lakše nego politika, zato što sam o tome dosta znao i imao sam iskustva. O politici nisam toliko znao. Do trenutka kada sam izabran u britanski Parlament, gotovo sam jedva nekoliko puta kročio u tu zgradu. Tako da mi je bilo dosta teško priviknuti se na novu situaciju. No, birači su vrlo pažljivi prema meni. Ja sam, naime, jedini nezavisni zastupnik. Sada me nagovaraju da se ponovno kandidiram na sljedećim izborima.

— Kako gledate, politički i novinarski, na događaje u Hrvatskoj i promjenu nakon ovogodišnjih izbora?

Ono što se dogodilo u Hrvatskoj stvarno je ohrabrujuće. Hrvatska je odlučila uistinu postati europskom državom. To je primjer za sve! Jasno je da se radi o jednom dugom i teškom procesu.

— Približavaju se i opći izbori u BiH, u kojoj ste devedesetih proveli najviše vremena. Kakve su Vaše prognoze za budućnost te države?

U BiH nacionalizam je još uvijek prisutan, ali mislim da treba krenuti dalje, shvatiti da ima više toga u životu od mahanja zastavama i pjevanja pjesama, pokazivanja nacionalne nadmoći. Tu fazu treba završiti. Vjerujem da će idućih deset godina za sve zemlje bivše Jugoslavije biti vrlo dinamično.

— Kako gledate na novu politiku koju Hrvatska vodi prema BiH?

Treba se suočiti s prošlošću, iako je to teško. Hrvatima se teško suočiti s Jasenovcem, kao što se, recimo, Britancima teško suočiti s onim što se događalo u Irskoj. No, to se mora dogoditi, treba se jednostavno suočiti s onim što se događalo. Zato je pitanje procesuiranja ratnih zločina od najveće važnosti. Osobno sam to i prije naglašavao, a to činim i sada, jer sam kritičan prema radu Haaškoga suda.

Bio sam svjedok u obrani generala Blaškića, vidio sam kako Sud funkcionira. Blaškić je bio iznimka po visini kazne koju je dobio. Ali, postavlja se jedno sasvim logično pitanje: Koja je korist od svega ako pred taj sud ne bude izveden Slobodan Milošević? To je vrlo složeno pitanje, odgovor je još i teži. Ja ga ne znam.

Kazna za kaos

— Kakva je bila Vaša prva reakcija kada ste čuli da je Blaškić osuđen na 45 godina zatvora?

Odmah sam pomislio da je to nepravedno. Bio sam u BiH tijekom rata, znam kakav je kaos tamo vladao. Mislim da je Blaškić bio žrtveno janje. Stoga i držim da novi dokazi, koji su nakon smjene vlasti u Hrvatskoj pronađeni, daju jak temelj za žalbu Blaškićevih odvjetnika na presudu.

— Kakvim Vam se čini sam tekst presude?

Bio sam jako nezadovoljan i njim. Znate, Haaški sud ne bi trebao biti politički sud, ne bi se trebao baviti politikom ni u kojoj mjeri. Da sam ja Hrvat, moderan, liberalan Hrvat 21. stoljeća, gledao bih što se tamo događa i upitao se je li baš sve pravedno.

— U Hrvatskoj se stalno vode rasprave o tome koliko aktualno vodstvo treba biti "poslušno" prema zahtjevima Haaga.

Haaški sud bit će veliki test za novu hrvatsku vlast, naročito po pitanjima izručenja, ako do njih dođe. Sve bi bilo lakše i jednostavnije ako bi Haaški sud u potpunosti bio lišen političkog utjecaja. A to nije slučaj jer su neke njegove odluke političke naravi.

— Kada i gdje ste upoznali generala Blaškića?

Prvi smo se put susreli u Busovači, tijekom redovitih konferencija za novinare utorkom. Tamo su bili on i Dario Kordić. Upoznao sam generala Blaškića, razgovarali smo o situaciji u BiH, doimao se kao simpatičan i drag čovjek. Sljedeći put sam ga vidio tijekom akcije oslobađanja Kupresa, kada je on već bio general HVO-a. Nakon toga, vidio sam ga u Haagu.

— O čemu ste svjedočili pred Haaškim sudom?

Govorio sam o onome što se događalo u BiH, a sve to na temelju svoje bilježnice u kojoj su se nalazili različiti zapisi. U slučaju Blaškić, tužitelji su tvrdili kako je etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini bilo prije smišljeno i prije organizirano. Pogledao sam stoga u svoje zapise, u kojima su se nalazili podaci i o onome što su nam tada govorili britanski časnici u BiH tijekom redovitih brifinga.

Komesar Kordić

Oni su rekli da se radilo o iznenadnom sukobu i da su se našli na vatrenoj liniji. A to nije isto. Po mojem mišljenju, to se jednostavno dogodilo po nečijoj zapovijedi, ali da je Blaškić bio glavni organizator svega nikako mi nije bilo logično, ne i zbog toga što sam u to vrijeme bio tamo. U BiH je tada jednostavno vladao kaos, ne možete izvesti tako smišljenu vojnu operaciju u situaciji potpunog kaosa.

— Kakav ste dojam stekli o Dariju Kordiću?

Njega nisam tako dobro poznavao, on je više bio politička figura, komesar komunističkog stila koji se bavio administrativnim stvarima.

— Što su Vas tužitelji Haaškoga suda ispitivali?

Jedva se toga i sjećam, uglavnom je to bilo vezano uz moja iskustva u BiH tijekom rata.

Zapad je zakasnio

U glavi mi se još uvijek vrte slike opsade Sarajeva, kolone izbjeglica koji su bježali iz svojih kuća s plastičnim vrećicama. Još uvijek vidim izraze na licima tih ljudi ... Mislim da je Zapad trebao biti efikasniji i u ratu u Hrvatskoj, a naročito tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Trebao se aktivno i nedvosmisleno uključiti znatno prije. Na kraju je do akcije i došlo, ali tek nakon tri i pol godine.

Dr. Tuđman je sve to mogao i bolje ...

Znam da je pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman imao veliku podršku hrvatskoga naroda, ali mislim da je neke stvari mogao znatno bolje riješiti, naročito po pitanju srpske manjine u Hrvatskoj. No, on je imao neke svoje principe i specifičan način na koji je funkcionirao. Uz jaču političku volju, Hrvatska je mogla lakše prebroditi probleme u odnosima s međunarodnom zajednicom.