U Vjesnikovu je redakciju u ponedjeljak stigao autentični dopis elektronskom poštom s dvije različite adrese, u kojem se upozorava na slučaj hrvatskoga građanina koji je početkom studenoga putovao na službeni put u Rim. Na graničnom prijelazu u Splitu, u policijskom kompjuteru bila mu je provjerena putovnica. Na obostrano iznenađenje, hrvatska granična straža otkrila je u evidenciji da je 1975. godine taj građanin bio kazneno gonjen i osuđen za djela »protiv države i naroda«.

U pismu koje je stiglo u redakciju navodi se: »Molim vas da provjerite kako to da se odnedavno u graničnim policijskim kompjuterima nalaze fajlovi s evidencijom kažnjenika i političkih prijestupnika na temelju kaznenoga zakona bivšeg sistema, koji je propao«. Građanin pita »na temelju koje su odluke hrvatskih državnih vlasti u monitore uneseni podaci kaznene evidencije o svim političkim prijestupnicima jedne države koje više nema, te koja je zapravo svrha i smisao takve ažurnosti hrvatske policije?«.

Nadalje, u pismu se iznosi sumnja da se ta ista evidencija danas rabi ne samo u graničnom i u unutarnjem prometu, nego i u operativne svrhe. Građanin pita i »može li očekivati da će ga sutra policija na nekoj hrvatskoj cesti ili u nekom gradu presresti, legitimirati i mobitelom tražiti podatke o njegovu kažnjeničkom pedigreu iz onog vremena, za koje je pretpostavljao da su još u jugoslavenskom sistemu zakonski nakon određenog protoka godina brisana«.

Ono što, međutim, najviše plaši, ističe, jest da smo u fazi pregovaranja i pridruživanja Europskoj uniji, te da će na temelju Schengenskog sporazuma, sve policije zemalja EU-a imati uvid i u naše fajlove, pa tako i u ove političke. »S obzirom da Zapad ne poznaje politički delikt, u kakve će nas kriminalce oni svrstati?«, pita na kraju građanin koji je zbog odgovorne funkcije u hrvatskom društvenom životu želio ostati anoniman.

Tragom pitanja o dosjeima političkih zatvorenika iz vremena bivše Jugoslavije - o tome jesu li oni ponovo u policijskoj evidenciji i na graničnim prijelazima, nazvali smo u ponedjeljak Ministarstvo unutarnjih poslova. Glasnogovornik MUP-a Slavko Rako to je oštro demantirao. »Ministarstvo unutarnjih poslova u razdoblju od 1991. do 1995. godine, u skladu s tadašnjim zakonskim propisima i podzakonskim aktima, postupno je obavljalo reviziju kriminalističkih evidencija. Tom prilikom brisali su se određeni podaci pa tako i podaci o tzv. kaznenim djelima protiv bivše Jugoslavije. Nakon brisanja, ti podaci nikad nisu ponovo unošeni u postojeće kriminalističke evidencije ni po kojoj osnovi«, stoji u priopćenju MUP-a.

Kao predsjednik Društva političkih zatvorenika kojih u Hrvatskoj ima oko 7000 (od 14. 000 evidentiranih, polovica je umrla), dok je realan broj i dvadeset puta veći, Dizdar traži da ministar unutarnjih poslova Šime Lučin i ministar vanjskih poslova Tonino Picula »hitno pokrenu političku istragu zbog ponovnog pokušaja ubacivanja progona kao modela zastrašivanja, modela vladanja i udara na hrvatsku demokraciju«.

Anita Poljak