Razlozi za ustavne promjene bili su, kako su uvjeravali u vladajućoj koaliciji, u težnji da se prijeđe iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, a ne u manjoj mjeri i u tomu, da se izbalansira odnos između triju vlasti. No, kako se čini, za pravo bi mogli dobiti i oni koji tvrde kako bi ustavne promjene mogle postati i podloga vladajućoj šestorki za uravnoteženje njihovih međusobnih odnosa. U prilog tomu govori i istup Dražena Budiše, koji šefovima vladajuće šestorke predlaže da potpišu aneks sporazuma o suradnji koji su utanačili neposredno nakon parlamentarnih izbora. Ustavne promjene, kojima se uspostavljaju drugačiji odnosi - prije svega u izvršnoj vlasti (između Vlade i predsjednika Republike) - mogle bi pritom poslužiti i kao temelj za određeno »lijepljenje« stranačkih kockica u vladajućoj koaliciji. Budiša tvrdi da su se nakon ustavnih promjena političke okolnosti izmijenile, a to, prema njegovom tumačenju, zahtijeva i preciznije utanačivanje »prava i obveza« koalicijskih partnera. Predsjednik HSLS-a pritom se poziva na činjenicu da je Vlada, nakon ustavnih promjena, drugačije pozicionirana u odnosu na dosadašnja rješenja. Činjenica je da je ustavnim promjenama najviše »profitirala« upravo Vlada, jer više ne odgovara predsjedniku Republike, nego isključivo parlamentu, a ima i znatno šire ovlasti.

Budiša zato traži da se o tim »relevantnim činjenicama« ubuduće vodi više računa. Kako se može čuti, u HSLS-u žele u tom smislu u sporazum šestorke o suradnji ugraditi svojevrsni »osigurač« kojim bi se onemogućilo »prestrojavanje« u Vladi. Drugim riječima, Vlada treba ostati u istom sastavu i uz isti odnos snaga do kraja svog mandata. Čini se kako iz tih Budišinih prijedloga izbija određena nesigurnost i strah za poziciju HSLS-a u Vladi. On na ovaj način vjerojatno nastoji učvrstiti položaj svoje stranke, kako bi se izbjegla mogućnost da »tihim dealom« ostalih koalicijskih partnera HSLS bude »izbačen« iz Vlade, što bi izazvalo nestabilnost koja bi, u konačnici, dovela do prijevremenih izbora. A prijevremeni izbori, s obzirom na nizak rejting te stranke, što pokazuju sve ankete, HSLS-u sigurno ne bi odgovarali. Valja se pritom prisjetiti i toga da je uoči usvajanja ustavnih promjena HSLS prijetio i raspadom Vlade, ako u Ustav ne budu ugrađena neka njegova rješenja. Ta pojačana nervoza bila je, prema nekim tumačenjima, rezultat toga što su premijer Račan i predsjednik Mesić navodno postigli dogovor o ustavnim promjenama. HSLS je u tom navodnom dealu, kako se tvrdilo, vidio želju premijera Račana da ga se riješi iz Vlade, nakon čega bi se raspisali novi izbori, pri čemu bi se - prijeizborno i poslijeizborno - karte miješale na novi način.

Ustavne promjene su usvojene, predsjednik Republike izgubio je dio svojih ovlasti, a time i moći. Zato se može pretpostaviti kako u HSLS procjenjuju da im s te strane više ne prijeti opasnost, pa pred svoje koalicijske partnere izlaze s novim zahtjevima, kao što je ovaj s aneksom. Inače, u redovima šestorke može se čuti i to, kako je Budiša tražio da se u Ustav ugradi rješenje prema kojem bi se prijeizborne koalicije trebale »betonirati«, kako bi se nakon izbora onemogućilo novo preslagivanje stranačkih kockica. Tijekom donošenja ustavnih promjena, stručnjaci su stalno upozoravali kako Ustav ne smije biti odraz trenutačnih odnosa političkih snaga, nego svojevrsni orijentir, koji mora biti u službi građana. Kako se sada čini, nije isključeno da bi Ustav mogao postati i moneta za potkusurivanje, kroz koju će političke snage nastojati iskamčiti što više moći. Teško se oteti dojmu da je i Budišina najnovija inicijativa na tom tragu.