PROPALI PREGOVORI O STAND-BY ARANŽMANU

Dvotjedni boravak u Hrvatskoj Hans Flickenschild, šef misije MMF-a, završio je konstatacijom kako je Vlada učinila pomake u prošlih nekoliko mjeseci, ali oni nisu dovoljni za sklapanje stand-by aranžmana. Istog dana (u petak), samo nekoliko sati poslije, ministar financija Mato Crkvenac kazao je: "Zahtjevi MMF-a potpuno su u skladu s onim što činimo. Vjerujem da ćemo postići dogovor".

Unatoč obzirnim i međusobno uvažavajućim izjavama predstavnika MMF-a i Ministarstva financija, Hrvatska nikad nije bila dalje od stand-by aranžmana. Neki se Vladini predstavnici ipak nadaju da nije sve izgubljeno. MMF postavio je vrlo konkretne zahtjeve. Kada ih Hrvatska ispuni, može ponovno pozvati misiju MMF-a za nastavak pregovora. Ministar Crkvenac najavio je njezin ponovni dolazak u prvoj polovini prosinca. Očito vjeruje da će do tada Hrvatska ispuniti zahtjeve.

Posve očekivano, prijepornom točkom pregovora pokazao se proračun. Među ostalim, Flickenschild je naveo tehničke razloge, odnosno da je Vlada usuglasila proračun na samom kraju boravka misije, pa nije bilo dovoljno vremana za njegovu konačnu ocjenu. No, i laiku je jasno kako je, prema posljednjoj verziji, proračun neodrživ. Deficit konsolidiranog proračuna (uključujući mirovinski i zdravstveni fond) iznosi sedam i pol do osam posto BDP-a, a njegovo pokrivanje potpuno je neizvjesno.

Glavni preduvjet za nastavak pregovora o stand-by aranžmanu stoga je smanjenje deficita nešto više od dva posto BDP-a ili oko tri milijarde kuna (na približno devet milijardi kuna). U hrvatskoj praksi dosad nije zabilježeno da je Sabor izglasao manji proračun od onog što ga je predložila Vlada. Uvijek je bilo obrnuto. No, ustavnim promjenama osnaženom Saboru rasprava o proračunu pruža mogućnost da pokaže i "osnaženu" odgovornost.

Jedan od prijedloga MMF-a bio je smanjenje transfera za dvije milijarde kuna i povećanje osnovice doprinosa za zdravstveno osiguranje, čime bi se prikupilo oko milijardu kuna. Teško je, međutim, očekivati povećanje doprinosa za zdravstveno niti pola godina nakon što su smanjeni. Utoliko je teško računati i na veće prihode. Više bi smisla imalo da se deficit smanjuje rezanjem rashoda.

Ako za to bude političke volje, zastupnicima preostaje da u vrlo kratkom vremenu proguraju zdravstvenu reformu, u osnovi koje je definiranje paketa obveznoga zdravstvenog osiguranja i dopunskog osiguranja - paketa usluga koji će financirati sami građani. Reforma podrazumijeva i prebacivanje određenih izdataka HZZO-a (porodiljni, bolovanje) na središnji proračun, čime bi se dodatno smanjio deficit fonda.

S druge strane, i sam navodi desetak područja koje Vlada želi poticati vjerujući da će to dovesti do bržeg rasta i zapošljavanja. Pitanje subvencija očito traži određenije stajalište. U području plaća već je učinjeno što se moglo. Vlada je 10 posto smanjila masu plaća. Inače bi deficit bio i veći od sadašnjih gotovo osam posto. Ostaje, međutim, uvjeriti sindikate u neizbježnost te odluke. U Vladi vjeruju da će u tomu uspjeti jer se neto plaće ne bi smanjivale, već bi se uštede tražile prema drugim stavkama, primjerice, naknade za putne troškove.

Iz Vladine projekcije proračuna proizlazi da su prihodi od privatizacije određeni prema kriteriju "koliko fali". Jer, realnih pretpostavki za prikupljanje 12,5 milijardi kuna - nema. Tako i vrlo diplomatičan šef misije MMF-a kaže: "Ne može se sa sigurnošću reći hoće li toliki prihodi biti ostvreni jer su padale dionice telekomunikacijskih tvrtki".

Dakle, u svakom slučaju poželjno je smanjenje rashoda. Pred saborskim je zastupnicima izbor: prihvatiti prijedloge MMF-a i otvoriti mogućnosti za sklapanje stand-by aranžmana, prihvatiti razinu rashoda koju je Vlada predložila ili ih još više povećati. Ako prevladaju druge dvije opcije, Hrvatska se upušta u opasnu avanturu. Prije svega zato što proračun ionako nije održiv, pa na njegovo pucanje ili rebalans neće trebati dugo čekati.

Ako proračun nije prihvatljiv MMF-u, nije ni agencijama za kreditni rejting, pa bi uskoro mogao slijediti pad kreditnog i investicijskog rejtinga. U takvim prilikama Hrvatska će imati mnogo teži i skuplji pristup međunarodnom kapitalu, a ni tako željeni ulagači neće pohrliti u Hrvatsku. Postaju upitni i krediti Svjetske banke na koje Vlada ozbiljno računa. Pogoršanje fisklanih prilika u najmanju će ruku otežati početu monetarnu reformu. Uz takav razvoj događaja Hrvatska na poslijetku neće osigurati ni osobitu poziciju za pregovore s Europskom unijom.

U tom bi slučaju stabilnost Vlade zacijelo bila dodatno narušena. Netko bi konačno mogao zatražiti i polaganje računa za ustrajno odugovlačenje reformi i guranje gospodarstva u slijepu ulicu. Optimisti vjeruju da takvom scenariju ipak nećemo svjedočiti. Računa se na to da bi u Saboru konačno mogla zavladala drukčija retorika o temi proračuna, da zastupnici neće iskoristit raspravu za samopotvrđivanje tražeći veće iznose za svoju izbornu bazu.

Obećavajući dojam ostavio je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša u nedjeljnoj tv emisiji. Najavio je otvaranje rasprave upravo o pitanjima velikih socijalnih davanja i fiskalnih kapaciteta Hrvatske da ih financira. Ukratko, njegova će se stranka zauzimati za smanjenje rashoda. Kakve će pozicije zauzeti ostali zastupnici, prije svega SDP, koji u prvi plan stavlja socijalnu dimenziju proračuna, teško je predvidjeti.

Izražavajući uvjerenje da će misija MMF-a doći u prosincu, ministar finacija neizravno poručuje da neće inzistirati na vlastitom prijedlogu proračuna, pa postoji mogućnost da se slično postavi i njegova stranka. Moguće je, također, da se rasprava o proračunu razvuče na nekoliko mjeseci. Prema upravo izglasanom Ustavu, Saboru se ostavljaju četiri mjeseca za prihvaćanje proračuna. Samo ako ga ne izglasa u tom razdoblju, slijedi njegovo raspuštanje.

U posljednjem izvještaju o Hrvatskoj analitički odjel američke banke Chase Manhattan kaže: "Aktualni trendovi zabrinjavaju i ukazuju na povećanje unutarnje i vanjske neravnoteže. Nova Vlada, razumljivo, dosad je bila fokusirana na reintegriranje Hrvatske sa Zapadom i učinjen je važan progres. Krajnje je vrijeme da se pozabavi ekonomijom, a proritet mora biti višegodišnji proračun, temeljen na čvrstoj fiskalnoj disciplini. Akcije se, međutim, moraju brzo poduzeti kako bi se izbjeglo izgledno fiskalno pogoršanje. Zbog toga ostajemo pri ocjeni "overweight" za Hrvatsku, a preporuka ulagačima da smanje izloženost slijedit će ako misija MMF-a, koja je trenutačno u zemlji, ne uspije sklopiti sporazum s vlastima". Misija je otišla, pa se očekuje i nova preporuka Chase Manhattana. Nema sumnje da će u tom smjeru ići i druge bankarske i analitičke kuće te rejting agencija ne dogode li se znakoviti pomaci.

Piše: MARINA KLEPO