Vjesnik: 16. 11. 2000.
Haag računa na iskaze nekoliko političara ili
obavještajaca iz Hrvatske?Ne znam računa li Sud na djelatnike hrvatskih tajnih službi i na koliko njih, rekla je za Vjesnik glasnogovornica Ureda glavne tužiteljice Florence Hartmann / Nobilo: Ako obavještajci odu svjedočiti u Haag, tražit ću njihov iskaz i u žalbenom postupku Blaškiću
ZAGREB, 15. studenoga - Jesu li na popisu potencijalnih haaških svjedoka bivši djelatnici hrvatskih tajnih službi HIS-a, SIS-a, SZUP-a - poput Miroslava Tuđmana, Markice Rebića, Miroslava Šeparovića...? »Ne mogu reći koga od hrvatskih državljana zapravo Haaški sud traži da svjedoče pred Tribunalom. Ne znam računa li Sud na djelatnike hrvatskih tajnih službi i na koliko njih«, rekla je u izjavi za Vjesnik glasnogovornica Ureda glavne tužiteljice Tribunala Florence Hartmann. M
eđutim, objasnila je, uobičajena je haaška procedura da o dokumentima koje Tribunal zatraži i dobije od vlasti određene zemlje, Hrvatske primjerice, naknadno želi saslušati i svjedoke. To su uglavnom državni službenici, dakle, osobe koje su posredno ili neposredno upoznate sa sadržajem dokumenata koje Sud traži, proizlazi iz razgovora s glasnogovornicom u Haagu.Prema nekim informacijama objavljenim u domaćim novinama, Haaški sud ukupno želi saslušati 33 osobe iz tzv. hrvatske obavještajne zajednice. Hartmann, međutim, nije potvrdila tu brojku rekavši da Ured tužitelja računa »na nekoliko službenih osoba iz Hrvatske čiji bi iskazi bili korisni Tribunalu«.
U specifičnom haaškom procesu »koji se vodi protiv Darija Kordića, primjerice, Haaški je sud od hrvatskih vlasti zahtijevao na uvid određene dokumente. Neki su dokumenti stigli do Suda, ali ne svi koje smo tražili, iako je obveza hrvatskih vlasti da surađuje sa Sudom«, dodala je glasnogovornica Hartmann.
Hrvatska je Vlada ovih dana u posebnom priopćenju izrazila zabrinutost da bi svjedočenje hrvatskih, uglavnom bivših, obavještajnih djelatnika moglo ugroziti nacionalnu sigurnost zemlje. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić, međutim, smatra da je svjedočenje način »utvrđivanja materijalne istine« o određenim do
kumentima, odnosno događajima iz bliske prošlosti. Stoga bi potencijalne hrvatske svjedoke pred Haagom, mišljenja je Mesić, valjalo osloboditi obveze čuvanja tajnosti podataka kojima raspolažu, što je uobičajen postupak za obavještajce.Iz razgovora s odvjetnikom Antom Nobilom, koji u Haagu, uz Russella Haymana, brani generala HVO-a Tihomira Blaškića, zaključuje se da hrvatske obavještajne službe poput HIS-a i SIS-a nisu sklone slati svoje djelatnike na saslušanje. Nobilo je svojedobno, prema vlastitim riječima, dvaput službeno zahtijevao od hrvatskih vlasti svjedočenje SIS-ovih agenata Ivana Bandića, Ivice Lučića i Bruna Šarića, koji su u vrijeme hrvatsko-muslimanskoga sukoba bili u srednjoj Bosni. Nobilo je, naime, računao da bi njihov iskaz pomogao u rasvjetljavanju ahmićkog slučaja, za koji se tereti Blaškić.
No, službeni odgovor SIS-a, odnosno HIS-a, međutim, Nobilo nikad nije dobio.
»U neslužbenim razgovorima rečeno mi je da obavještajci nerado daju svoje ljude za svjedoke«, rekao je Nobilo za Vjesnik. »Pratim sa zanimanjem razvoj događaja u vezi s najnovijim pozivom za svjedočenje, jer ako uskoro obavještajci odu svjedočiti pred Haaškim sudom u procesu Kordiću, onda ćemo i mi tražiti njihov iskaz u drugostupanjskom haaškom postupku u Blaškićevu slučaju«, dodao je odvjetnik.
Kad je riječ o apelacijskom postupku Tihomira Blaškića, njegova obrana čeka da Sud odredi rokove za podnošenje dokumenata. To bi, prema Nobilovim riječima, trebalo uslijediti vrlo brzo, a zatim će drugostupanjsko sudsko vijeće odrediti rok za početak žalbenoga postupka.
Vinka Drezga