Vlada je u Sabor poslala prijedlog državnoga proračuna za sljedeću godinu koji je ministar financija Mato Crkvenac blokirao na 50,8 milijardi kuna i od tog iznosa nema namjeru odstupati. A ako se u saborskoj raspravi usvoje apetiti pojedinih resora, Vlada je čak prema najnovijim izjavama spremna podnijeti ostavku.

MMF kapitalne prihode uopće ne priznaje kao prihod u proračunu, a oni će u proračunu za sljedeću godinu iznositi četvrtinu ukupnih prihoda. Kada se zna da je za ovu godinu najavljivana privatizacija HT-a odgođena, da se stanje na svjetskim tržištima kapitala mijenja iz dana u dan, tada je odluka da se četvrtina proračuna napuni prodajom državnih poduzeća vrlo riskantna. Ovakav proračun može biti jasan signal potencijalnim kupcima da se mogu cjenkati za portfelje koji će se ponuditi na tržištu. Ministar financija, međutim, misli drukčije:

- Strani ulagači neće imati mogućnost cjenkati se s hrvatskom Vladom oko cijene njezina portfelja jer ćemo sve svoje dionice koje ove godine namjeravamo prodati ponuditi na burzi. A riječ je o zaista respektabilnom portfelju. Ako se uzme u obzir da ćemo privatizirati Hrvatski telekom, da se može privatizirati proizvodnja plina i dio HEP-a, da se privatiziraju dvije banke i jedno veliko osiguranje, mislim da je to dovoljan argument da će planirani prihodi u proračunu biti ostvareni. Naravno da bi bilo bolje da u prihodovnoj strani proračuna nema toliko kapitalnih prihoda, ali to ne znači da će se ulagači moći cjenkati s Vladom kada dođe do prodaje državnoga portfelja - kaže Crkvenac.

- MMF od nas ne traži gotovo ništa što mi nismo zapisali u svojoj politici i što nisu ciljevi ove Vlade. Ono o čemu se sada intenzivno raspravlja jesu strukturne reforme koje treba provesti, od onih koje se odnose na pojedine gospodarske reforme do reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava. MMF nas upućuje na to da deficit u državnome proračunu treba biti veličina koja je prihvatljiva u državnome proračunu, što upućuje na to da tekuće rashode treba podmirivati tekućom potrošnjom, a MMF inzistira i na tome da se smanje transferi i subvencija iz državnoga proračuna. MMF također predlaže da se plaće kreću u skladu s rastom produktivnosti rada, što je također ekonomski aksiom koji svugdje treba prihvatiti – kaže ministar Crkvenac koji drži da su programi MMF-a i hrvatske Vlade komplementarni.

- Unutarnje aktivnosti mi povezujemo s inozemnim faktorima i sve to usmjeravamo prema ciljevima koji su filozofija ove Vlade, a to je ukratko ubrzavanje zapošljavanja povezano s gospodarskim rastom, visoka ekonomska i politička stabilnost i na kraju poštovanje europskih standarda. Pregovori sa Svjetskom bankom završeni su uspješno, a nastavljaju se razgovori i s Međunarodnim monetarnim fondom koji se također dobro odvijaju. MMF podržava ekonomsku politiku, strategiju i politiku koju ova Vlada provodi. U idućem će se razdoblju vjerojatno postići odgovarajući aranžmani s tim vodećim financijskim institucijama, međutim nama nisu potrebna sredstva. Hrvatska u ovome trenutku ne treba kredite MMF-a da bi rješavala probleme svojeg financijskog sustava, pa zbog toga i nismo pod pritiskom da ostvarujemo aranžmane s ovim institucijama pod svaku cijenu – kazao nam je Crkvenac s kojim se oko ovog pitanja ne slaže ministar gospodarstva Goranko Fižulić koji drži da su Hrvatskoj ipak potrebna sredstva koja nam je MMF spreman dati ako pristanemo na njihove uvjete.

Neki ekonomisti drže da je Crkvenac okrenuo pilu naopako shvativši da neće tako brzo ni lako okončati pregovore s MMF-om. U MMF-u su naime rezervirani prema nastavku pregovora o stand by aranžmanu, a naglasili su kako o hrvatskoj Vladi ovisi kada će oni biti nastavljeni, odnosno kada će ih ona pozvati na daljnje razgovore. Ministar drži da će pregovori biti nastavljeni vrlo skoro i da će sporazum biti postignut.

- Postoji političko obećanje ove Vlade da izvrši svoju obvezu prema umirovljenicima i ne dolazi u obzir da ono ne bude ispunjeno. Ono se već za iduću godinu ispunja. MMF ove podatke prihvaća. Oni međutim inzistiraju na potrebi da se obavi reforma mirovinskog osiguranja koja treba ostvariti preduvjete da mirovine predstavljaju što manji pritisak na državni proračun, u čemu se potpuno slažemo – kaže Crkvenac koji za sada nije imao većih problema pri donošenju proračuna.

- Ovaj je proračun napravljen bez ikakvih političkih pritisaka, a posebno ne iz stranaka koje čine koaliciju. Vrlo sam zadovoljan činjenicom da su ministri neovisno iz koje su stranke imali razumijevanja da proračun ne premaši zacrtani iznos. Proračun je donesen prema ekonomskim, a ne političkim načelima. Mi smo nastojali da rashodi budu što manji i oni teško sada mogu biti manji od ovoga iznosa. Riječ je doista o rasterećenju gospodarstva i o proračunu koji znači da će društveni proizvod potrošnja i prihod rasti brže od proračuna. Ova je godina vrlo specifična jer imamo u proračun ugrađen dug prema umirovljenicima u iznosu od 2,2 milijarde kuna što je za naš proračun puno, imamo dječje doplatke, imamo odluku Vlade da poštuje socijalna prava...Iznosi za sve te namjene su veći nego što su bili u ovoj godini. U takvim uvjetima teško da su rashodi mogli biti manji. Oni bi mogli biti manji kada bi proračun imao manje transfera i poticaja, kada bi bio manje angažiran na dva izvanproračunska fonda - kazao je Crkvenac.

Hrvatski je proračun specifičan i po tome što iz godine u godinu struktura njegovih prihoda i rashoda jako oscilira. Ove je godine tako u proračun ugrađeno vraćanje duga umirovljenicima od 2,2 milijarde kuna, ali su izbačene neke druge stavke. U proračunu će se u idućoj godini povećati subvencije poljoprivredi, a osigurane su i subvencije brodogradnji koje je još tijekom ove godine izlobirao ministar Fižulić, zatim priprema sezone u turizmu koju je izlobirala ministrica turizma, a značajno će se podržati i izvoz. Kako bi se svi ovi zahtjevi namirili, cijenu su morali platiti službenici koji žive od državnoga proračuna, a smanjenje njihovih primanja upakirano je u uvođenje reda u primanja iz proračuna.

- Za sljedeću smo godinu predložili i smanjenje različitih primanja iz proračuna. Riječ je o različitim dodacima na plaće u koje treba uvesti reda čime će se ujedno smanjiti ukupni izdaci za primanja. Konačno masa plaća u državnome proračunu u sljedeće dvije godine neće rasti. To ne znači da neće rasti pojedine plaće jer će se smanjiti broj zaposlenih ili transformirati sve ono što se prima. A pristupit ćemo i decentralizaciji oporezivanja plaća - kazao nam je Crkvenac koji je bio spreman ponuditi i ključne točke na kojima će Vlada raditi u idućem razdoblju.

Iako je vjerodostojnost najave bilo kakvih promjena koja dolazi iz njegovih usta poljuljana jer nije ispunio svoje ključno predizborno obećanje – smanjenje PDV-a - ministar Crkvenac i 4dalje ima puna usta kada govori o budućem radu Vlade.

- Ovim što smo do sada napravili posao nije završen. Prvi prioritet u daljnjem radu Vlade bit će zapošljavanje. To je pitanje na kojem će ova Vlada proći ili pasti. Prema našim projekcijama već u sljedećoj godini mora se promijeniti trend. Nakon što smo oblikovali makroekonomski ambijent, u tom ćemo pravcu pristupiti razradi na šest-sedam područja ekonomske politike koja će ubrzati zapošljavanje. Na prvome mjestu naglašavamo značaj velikih poduzeća koja mogu kreirati nove proizvode, proizvode za izvoz i povući mnoge manje kooperante koji bi mogli zaposliti novu radnu snagu ako dobiju velike poslove. Drugo je područje srednjeg i malog poduzetništva gdje su mogući značajni napreci koji do sada na žalost nisu vidljivi iako je ovo bio jedan od prioriteta ove Vlade. Treće je područje turizam i usluge gdje imamo goleme prednosti. Namjeravamo poticati i nacionalno važne djelatnosti poput drvne industrije. Riječ je o tradicionalnim djelatnostima kojima treba omogućiti jeftin kapital za nabavu novih tehnologija kako bi svoje proizvode mogli plasirati na strano tržište. Važno je aktivirati i državnu, odnosno nacionalnu imovinu. Riječ je o pomorskim dobrima, industrijskim zonama, šumama, infrastrukuri. Sve to su resursi koje treba iskoristiti – kazao je Crkvenac, a konačno se moglo čuti od nekog od dužnosnika iz Vlade da će poticati razvoj e-bussinesa, poslovanja koje se širi brže i uspješnije od bilo koje druge djelatnosti trenutačno na svijetu, a Hrvatska već sada u njemu zaostaje nekoliko godina.

Sve ove optimistične najave zvučale bi međutim mnogo uvjerljivije da ih nije izrekao upravo Mato Crkvenac, čovjek kojeg su hrvatski građani sigurno zapamtili kao pisca predizborne gospodarske strategije udružene oporbe koja je priličan broj glasova dobila na njegovoj najavi da će proračun smanjiti za sedamnaest posto i PDV na sedamnaest posto. Proračun je realno smanjen, ali PDV je i dalje isti, a nema najava da bi i u sljedećoj godini mogao biti smanjen.