Slobodna Dalmacija: 18. 11. 2000.

DOZNAJEMO: ŠTO STOJI U SADRŽAJU DEKLARACIJE ZAGREBAČKOGA SUMMITA

Svaka zemlja zasebno u Europu

Hrvatska će dobiti priznanje za dosadašnji demokratski napredak, a na samom summitu jednostavnim dizanjem ruku počet će i službeno individualni pregovori Hrvatske i Europske unije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju

Piše: Bruno LOPANDIĆ

Europska petnaestorica, zajedno sa sudionicima skupa, finaliziraju posao oko završne deklaracije zagrebačkog summita, a zagrebački dokument dosad je najsnažnija potvrda individualnog pristupa Europske unije prema zemljama u regiji, ocijenili su u petak Slobodnoj različiti diplomatski izvori.

Hrvatska diplomacija je zadovoljna osnovnim nacrtom deklaracije, jer se na detaljima još uvijek radi, a dokument će se usuglasiti u ponedjeljak na sastanku Ministarskog vijeća EU-a u Bruxellesu. Zagrebačka deklaracija de facto u najsnažnijoj formi dosada ističe individualizaciju politike EU-a prema svakoj zemlji, posebno u regiji — kazao je jedan hrvatski diplomat dodajući kako će zagrebački dokument predstavljati konsenzualna stajališta EU-a prema zemljama u regiji. Europski diplomati također su naglasili kako Hrvatska može biti zadovoljna jer je u tekst dokumenta ušao najveći dio onog što je traženo.

Zagrebačka, završna deklaracija sastojat će se iz dva dijela. Prvi dio govorit će, kako to naglašavaju u Bruxellesu, o cilju pristupa EU-a ovoj regiji i šansi svih zemalja da postanu dio europske perspektive. Unija će također izraziti nadu da će se proces stabilizacije i pridruživanja iskoristiti u potpunosti kroz integraciju svih zemalja u "glavni europski smjer( main stream)".

Namjera Bruxellesa je zagrebačkom deklaracijom pobuditi europsku perspektivu regije i dati potporu daljnjim demokratskim reformama. Posebni poticaj dat će se svim inicijativama Pakta o stabilnosti. Deklaracija će sadržavati dio koji će potaknuti zemlje u regiji na međusobnu regionalnu suradnju, i to kroz slobodni protok ljudi i roba, što se postiže sklapanjem sporazuma o slobodnoj trgovini. Hrvatska je sporazume o slobodnoj trgovini dosad potpisala sa Slovenijom i Makedonijom. U dio koji se tiče regionalne suradnje bit će ugrađena i obveza poštovanja međunarodno preuzetih obveza uključujući i Dayton, s naglaskom na obvezu povratka izbjeglica i poštovanja međunarodno priznatih granica.

Na inzistiranje britanske i talijanske diplomacije, dio dokumenta ticat će se suradnje u pitanju sprječavanja korupcije, transgraničnog kriminala i šverca drogom, ljudima i oružjem. Spomenut će se i program pomoći CARDS, čija se financijska konstrukcija zatvara u Bruxellesu ovih dana, od čega bi Hrvatska dobila 318 milijuna eura.

Drugi dio dokumenta sadržavat će dio koji je Hrvatska stalno naglašavala najvažnijim — individualni pristup svakoj zemlji pojedinačno. U tom dijelu dokumenta analizirat će se svaka zemlja u zasebnom paragrafu. Hrvatskoj će se odati priznanje za dosadašnji demokratski napredak, a na samom summitu jednostavnim dizanjem ruku započet će i službeno individualni pregovori Hrvatske i Europske unije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Dio "aneksa" koji se tiče SR Jugoslavije još nije dovršen, a predviđa se da će se naglasiti potpora demokratskim promjenama i nastavku reformi. Osim već određene humanitarne pomoći, novih novaca za SRJ nema, do ispunjenja uvjeta. Unija zapravo zna kako treba pomoći svima osim Jugoslaviji. Srbija je dužna velikim financijskim institucijama 1.7 milijardi eura, a novih kredita nema bez reprogramiranja i vraćanja dugova. Izaslanstvo Crne Gore na čelu s Milom Đukanovićem u Zagreb će doći u sklopu SRJ delegacije, kako to u Bruxellesu navode, bez posebne zastave. U određenom trenutku, Đukanoviću će međutim biti dopušteno da se obrati skupu. Kosovo pak predstavlja Bernard Kouchner.

Zagrebačka deklaracija ogledni je primjer pristupa EU-a prema regiji. Uz opće uvjete za sve( kopenhaški kriteriji) u individualnim sporazumima nijansirani su specifični za svaku zemlju, sukladno njezinim političkim i ekonomskim karakteristikama, potrebama, prednostima i naravno manjkavostima.

MNOGE DELEGACIJE JOŠ NISU POTVRDILE SUDJELOVANJE

Neizvjestan dolazak Koštunice

ZAGREB (Hina) — Slovenija, Crna Gora, Makedonija i SR Jugoslavija još uvijek u petak nisu hrvatskim organizatorima potvrdile dolazak na zagrebački summit 24. studenoga, rekao je glasnogovornik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova Goran Rotim.

Rotim je pritom izrazio nadu da se radi o administrativnoj sporosti tih zemalja, a ne o njihovoj političkoj poruci. "Nadamo se da se radi o administrativnoj sporosti, a ne o političkoj poruci Europskoj uniji", rekao je glasnogovornik u telefonskom razgovoru za Hinu. Slovenija je u četvrtak priopćila da će njezin izaslanik na zagrebačkom sastanku na vrhu biti ministar vanjskih poslova Lojze Peterle, a Rotim je istaknuo kako slovenska potvrda još uvijek nije zaprimljena.

"Glavno tajništvo Organizacije summita još nije zaprimilo slovensku potvrdu", rekao je Rotim. Neki hrvatski mediji u petak spekuliraju da je moguće da u Zagreb na sastanak šefova država i vlada EU-a i zemalja obuhvaćenih procesom o stabilizaciji i pridruživanju ne dođe jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, kao ni crnogorski Milo Đukanović.

Jugoslavensko veleposlanstvo u Zagrebu nije željelo komentirati te navode, niti odgovoriti na pitanje je li jugoslavenska strana poslala potvrdu svojeg dolaska.