Dvojica glavnih osumnjičenika za ubojstvo ratnoga zapovjednika HOS-a Blaža Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a u Hercegovini te nekadašnji njegovi suborci iz emigracije, general Ivan Andabak i Mladen Naletilić Tuta, nalaze se u zatvoru. Andabak je u hrvatskom i tereti ga se da je organizirao trgovinu drogom, a Tuta u Haagu pod optužbom da je počinio ratni zločin. Iako se ubojstvo dogodilo u susjednoj državi, u mjestu Čule pokraj Mostara, slučaj Kraljević je neraskidiv dio tadašnjih političkih odnosa u Hrvatskoj te među Hrvatima i Bošnjacima u BiH.

Naime, na Kraljevića i njegovu pratnju na kontrolnoj točki u Čulama pucali su 9. 8. 1992. pripadnici HVO-a koji su bili pripadnici zloglasne Kažnjeničke bojne kojoj su se na čelu nalazili Tuta i Andabak. Neposredno nakon ubojstva cijelo je područje bilo blokirano, a prema pričanju nekih svjedoka, Vojna policija s mjesta događaja uklonila sve materijalne dokaze. U pucnjavi nitko iz Kraljevićeve pratnje nije preživio, a ostalo je samo svjedočanstvo Ivana Andabaka, da su iz automobila prvo zapucali Kraljevićevi ljudi. Premda je Andabakov iskaz bio vrlo neuvjerljiv u tadašnjim se okolnostima nitko nije usudio suprotstaviti toj verziji događaja, koju su plasirali gospodari života i smrti u Hercegovini - Tuta i Andabak.

Ubojstvo Blaža Kraljevića i osmorice njegovih pratitelja Marija Medića, Osmana Maksića, Šehde Delića, Marka Stjepanovića, Ivana Granića, Gordana Čuljka, Vinka Primorca i Asima Krastića – dogodilo se u trenutku intenzivnih sukoba između HVO-a i HOS-a u čije je redove prelazilo sve više pripadnika HVO-a. Istodobno HVO počinje i sukobe s Muslimanima kojih je u HOS-u tada bilo oko 40 posto. Kraljević se zauzimao za blisku suradnju Hrvata i Muslimana.

U posljednjem intervjuu Globusu rekao je da Muslimane smatra braćom s kojom želi obraniti BiH. On je za prve sukobe s Muslimanima u Travniku optužio HVO, čiji čelnici nisu priznavli HOS. Naime, HVO je tražio zapovjednu podređenost HOS-a koji je na drugoj strani kao nadređenoga priznavao samo Glavni štab Oružanih snaga BiH. Likvidacijom Kraljevića kao jednog opasnog protivnika uklonjen je HOS, a događaji su se dalje odvijali u smjeru smirivanja sukoba sa Srbima i otvaranja, fronte protiv Muslimana, kako su željeli čelnici HZ HB-a i njihovi naredbodavci iz Zagreba, što će hrvatsku politiku i Hrvate kasnije puno stajati.

U slučaju Kraljević nikada nije došlo do sudskog procesa iako je Hrvatska stranka prava preko odvjetnika Antuna Miličevića, podnijela kaznene prijave protm Brune Stojića, tadašnjega predstojnika Odjela obrane HZ HB a, Valentina Ćorića, zapovjednika Vojne policije HZ HB-a, i Tute, a ne i protiv Ivana Andabaka. Slučaj je bio predan Vojnom tužiteljstvu u Mostaru, ali kako je kasnije objasnio tužitelj Mladen Jurišić, nakon eskalacije sukoba s Muslimanima zgrada Suda u Mostaru bila je napuštena, a nakon povratka našli su dokumentaciju uništenu. On pretpostavlja da je predmet Kraljević završio u vatri. Pravno je sve završilo samo na kaznenoj prijavi i istražnom zahtjevu, a istraga nikada nije počela.

Kaznenu prijavu zbog ubojstva Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a protiv Stojića, Naletilića i Ćorića HSP je podnio i pred tadašnjim Okružnim javnim tužiteljstvom u Splitu te Javnim tužiteljstvom VI. operativne zone. Kao ovlaštena osoba koja je podnijela tu prijavu prije osam godina, nedavno je reagirao i Dobroslav Paraga.