Slobodna Dalmacija: 22. 11. 2000.

ŠTO SE ZBIVALO NA SJEDNICI MINISTARSKOG VIJEĆA EU-a

Italija i Grčka tražile su da Jugoslavija hitno pristupi Europskoj uniji

Grčka i Italija su zbog svojih interesa - ulaganja u telekomunikacijski sustav Srbije - tražile da se sa SRJ počne pregovarati do početka iduće godine, što je ostalih 13 članica EU-a glatko odbilo

Piše: Bruno LOPANDIĆ

Ministarsko vijeće Europske unije donijelo je u ponedjeljak okvir strategije prema zemljama bivše Jugoslavije kojim se, među ostalim, očituju o tome što se želi postići zagrebačkim summitom. Donesena je odluka o početku pregovora EU-a i Hrvatske te je određen iznos pomoći za zemlje u regiji, koji je za milijardu eura manji od planiranog. Ovim sastankom, drži EU, službeni je Bruxelles do sada najozbiljnije "zagrabio" u regiju zapadnoga Balkana, termina koji svi žele izbjeći.

Zagrebački summit već je sada izuzetno veliki politički uspjeh za Hrvatsku — prvi put EU održava summit u jednoj tranzicijskoj zemlji, izvan vlastitih granica, i to u Zagrebu. Takvo što se primjerice nije dogodilo ni u jednoj velikoj Poljskoj, kandidatkinji prvoga kruga za punopravno članstvo u EU-u.

Završna deklaracija zagrebačkog summita uglavnom je uobličena i sastoji se od dva dijela. Drugi je rezerviran za paragrafe o svakoj zemlji pojedinačno. Za Hrvatsku će tako pisati: "Hrvatska je uspješno provela reforme na tragu uvjeta, pa je ta uspješnost dovela da se omogući početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. EU želi da Hrvatska te pregovore završi što prije."

Oko paragrafa za Jugoslaviju još uvijek se raspravlja, čak i nakon ministarskog sastanka, no u posljednjoj radnoj verziji stoji: "Temeljem sastanka u Biarrizu EU ustanovljava perspektivu približavanja SRJ EU-u i određuje da se treba organizirati zajednička konzultativna radna skupina." Ovakva odredba možda bi mogla nekome zasmetati, no valja naglasiti kako u tom paragrafu nema datuma niti rokova, kao što je to bio slučaj s Hrvatskom, unutar kojega bi se to moglo započeti.

Do takve formulacije došlo se nakon rasprava u kojima su jedino Italija i Grčka tražile da se sa SRJ počne pregovarati do početka iduće godine, što je ostalih 13 članica EU-a glatko odbilo, podsjećajući na potrebne uvjete koje su prošle ostale članice. Na sličan je način talijanska diplomacija tražila početak pregovora s Albanijom, no ostali su je podsjetili na to da Albanija ne zadovoljava minimum uvjeta za početak službenih pregovora.

Grčka i Italija su na trenutak pokušale izići iz okvira zbog posebnih interesa (ulaganje u telekomunikacijski sustav Srbije), no razumijevanje procesa u Bruxellesu važno je zbog hrvatskih klišeiziranih podjela na hrvatske prijatelje i neprijatelje. Europska unija za pomoć zemljama u regiji CARDS manja je za milijardu eura od obećane (4,65 milijardi Eura za šest godina), a priča o novcu još je jedna tema kojom se posljednjih mjeseci manipuliralo. Treba još naglasiti da će pomoć preko CARDS-a biti upola manja, jer administracija "pojede" oko polovice iznosa.

Službeni Bruxelles voli obećavati, pa je tako Chris Patten, povjerenik Europske komisije za vanjske poslove, prije pada Miloševića, kao mrkvu, obećao 5,5 milijardi eura za cijelu regiju, da bi kasnije ministri financija utvrdili da toliko novca u zajedničkoj bruxelleskoj blagajni — nema.

Za tu pomoć trebalo je uzeti iz fondova Unije za poljoprivredu, pa je Patten nakon žestoke svađe sa španjolskim premijerom Hoseom Mariom Aznarom morao popustiti. Dodatni argument je bilo iskustvo EU-a s BiH. Milijarde eura otišle su put Sarajeva i jednostavno nestale. Jugoslavija je jedino dobila humanitarnu pomoć od 200 milijuna eura, u što je EU mudro uklopio i program raščišćavanja Dunava, više zbog zemalja članica koje se koriste Dunavom nego zbog same SRJ.

JOŠ NEMA SLUŽBENE POTVRDE O DOLASKU JUGOČELNIKA

Rješenje za Đukanovića

ZAGREB (Hina) — Hrvatska još uvijek nije primila službenu potvrdu jugoslavenskog izaslanstva da će sudjelovati na zagrebačkom summitu, doznaje Hina u utorak od izvora u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova.

"Službene potvrde za sada nema", rekla je zamjenica glasnogovornika Miona Ševčik, dodajući da ipak postoje svi izgledi da će Jugoslavija doći i da će njezino izaslanstvo voditi predsjednik Vojislav Koštunica.

Beogradski list "Politika" u utorak je prenio da će jugoslavensko izaslanstvo na sastanku na vrhu voditi Koštunica, a da će u njemu biti i ministar vanjskih poslova Goran Svilanović. Kako se doznaje iz diplomatskih izvora, uz Koštunicu i Svilanovića u jugoslavenskom bi izaslanstvu, ako crnogorski predsjednik Milo Đukanović pristane doći na summit, mogao biti i predstavnik srbijanske vlade.