ZAGREB - Izbor članova Državnog sudbenog vijeća po novim propisima mora se obaviti šest mjeseci nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o DSV-u, a danom stupanja na dužnost novih članova DSV-a prestat će dužnost dosadašnjima. Izbor članova sudačkih vijeća i imenovanje predsjednika sudova po novim propisima moralo bi se po slovu zakona obaviti za tri mjeseca od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o sudovima. Kadrovska smjena na čelnim mjestima u sudstvu i Državnom sudbenom vijeću nazirala se već nakon promjene Ustava, a nakon prvog javnog predstavljanja nacrta izmjena zakona o sudovima i DSV-u to se i potvrdilo. Istodobno su otklonjeni i strahovi od mogućeg reizbora svih sudaca, jer reizbora sudaca neće biti. Nacrti izmijenjenih zakona o sudovima i DSV-u su u utorak po prvi put javno predstavljeni na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U raspravi u kojoj su sudjelovali profesori, suci i predstavnici Ministarstva pravosuđa zakoni su “preživjeli” prve ocjene struke.

Dr. Davor Krapac, uz konstataciju da se svi slažu u tome da sadašnji DSV nije dobar, jer se malo koje državno tijelo može “pohvaliti” tolikim brojem ukinutih odluka na Ustavnom sudu, misli da nema sloge oko načina njegova novog ustroja. Tako Krapac misli da je broj članova DSV-a trebalo povećati na 25 a ne smanjiti na 11. Govoreći kao član stručne skupine Ministarstva pravosuđa koja je izradila ta dva nova zakona, a koju su pretežito činili suci, dr. Alan Uzelac je kao najvažniju promjenu istaknuo da se odlučivanje o kadrovskoj politici s predsjednika sudova premješta na sudačka vijeća koja postaju temelj sudačke samouprave. Predsjednici sudova obavljat će poslove sudske uprave i u tom se dijelu ovlasti ništa ne mijenja, već se pooštrava odgovornost predsjednika sudova za pokretanje disciplinskog postupka protiv sudaca koji loše rade, jer nepokretanje postupka može biti razlogom i za smjenjivanje predsjednika suda. Uzelac je novu poziciju predsjednika sudova slikovito opisao kao “jako zaposleni fikus”.

Pomoćnik ministra pravosuđa Božidar Rumenjak ustvrdio je da su u izradi zakona poštovane odredbe međunarodnih zakona za suce, pa je među ostalim predviđeno da Vrhovni sud prije donošenje proračuna daje mišljenje o sredstvima za sudbenu vlast. Nekoliko sudaca u raspravi je kritiziralo neke pojedinačne odredbe predloženih zakona. Većih primjedbi nije imao ni predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramuščak, ali je napomenuo da izmjene ta dva zakona neće pridonijeti rješavanju nagomilanih problema u sudstvu, i da su oni tek prvi korak u sudbenu reformu koja bi morala zahvatiti i teritorijalno ustrojstvo sudova, osobito pitanje broja sudova, kao i njihovu nadležnost. Da taj korak slijedi potvrdio je Ranko Marijan, zamjenik ministra pravosuđa.

Pozivu na raspravu nije se odazvao nitko iz vodstva Udruge hrvatskih sudaca, pa ni predsjednik Vladimir Gredelj, koji se za izostanak ispričao, ali je dao pri tome na znanje da u raspravi o tim zakonima neće sudjelovati. Unatoč tome, sutkinja Županijskog suda u Bjelovaru Harija Novoselec u ime nekolicine sudaca toga suda, vrlo se ozbiljno osvrnula na neke manjkavosti zakona.