TAJNE LISTE HAŠKOG SUDA Međunarodna zajednica priprema uhićenja osumnjičenika za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije

Ovaj mjesec očekuje se obznanjivanje imena hrvatskih generala osumnjičenih za zločine počinjene nad Srbima tijekom rata u Hrvatskoj. Glavni suradnik Haaga o tom je pitanju krajinski Dokumentacijsko-informacijski centar "Veritas", na čijem je čelu Savo Štrbac, Srbin izbjegao iz Krajine. Nedavno su u Haag otputovali haški svjedoci, također Srbi izbjegli iz Hrvatske nakon "Bljeska" i "Oluje", kako bi svjedočili o tim akcijama HV-a.

Zanimljivo je da je s haškim istražiteljima u Banjoj Luci prije desetak dana razgovarao i krajinski vojni zapovjednik general Mile Novaković, koji se sa svojim korpusom predao generalu Petru Stipetiću, čije se ime spominjalo u kontekstu potencijalnog kandidata za Haag. No, Novaković je, kao što je najavljivao, izjavio da general Stipetić nije odgovoran ni za koji zločin. Potvrdio je kako je Stipetić postupio u skladu s ratnim običajnim pravom i da nije prekršio nijednu od međunarodnih ratnih konvencija.

Područje bivše Jugoslavije nedavno je posjetio američki veleposlanik pri UN-u Richard Holbrooke, koji je za boravka u Bosni i Hercegovini izjavio kako ondje ima puno više zločinaca od 94, koliko ih je na javnoj listi haškoga tribunala. Od toga su 34 u zatvoru u Scheveningenu, a četvorica su uvjetno puštena. Po svemu sudeći, međunarodna zajednica sprema se za jesensko čišćenje na području cijele bivše Jugoslavije, jer u svim državama nastalim njenim raspadom, a prema nekim saznanjima čak u Sloveniji, nalaze se osumnjičeni za ratne zločine.

Bosnom i Hercegovinom ponovno su počele kružiti različite liste s imenima optuženih za ratne zločine. Razlog tome mnogi vide u izborima, na kojima nacionalne stranke što su započele rat - SDS, SDA i HDZ, suprotno željama međunarodne zajednice, nisu potpuno poražene. Štoviše, u Republici Srpskoj SDS je pojedinačno najjača politička stranka, a njen predsjednički kandidat Mirko Šarović na najboljem je putu da postane novi predsjednik srpskog entiteta.

U Banjoj Luci pojavila se lista sa 75 imena visokih političkih dužnosnika, uglavnom SDS-a, koji su na tajnom popisu osumnjičenika za ratne zločine. Cijela priča potekla je od Jamesa Liona, direktora ICG-a - Međunarodne krizne grupe, koja je sastavila opsežno izvješće gdje se navode imena osumnjičenih i potreba zabrane SDS-a, jer ta stranka u svojim redovima ima puno ratnih zločinaca i još je pod paskom Radovana Karadžića, koji se skriva po vrletima istočne Bosne. James Lion nije želio navoditi dokaze o povezanosti Karadžića i SDS-a, no ona je, po svemu sudeći, sama po sebi razumljiva, jer SDS se nikada nije odrekao svog ideologa i glavnog duhovnog vođe. Iako u vrhu stranke tvrde da SDS više nije ono što je prije bio, te da su im članovi mladi i neopterećeni Ijudi, strah od Haaga i te kako potresa njihove redove.

Banja Luka je ovih dana, kao i cijela Federacija BiH, oblijepljena plakatima s kojih se smiješe različiti političari i odašilju predizborne poruke. Opće je poznato da taj grad mnogi već nekoliko godina nazivaju novim Berlinom, no onim iz pedesetih, kad su se tamo nalazili špijuni iz svih krajeva svijeta. "Sad je Banja Luka prepuna doušnika iz svih zemalj a Europe, pa i šire", priča novinar s lokalne televizijske postaje. Među tamošnjim novinarima vlada prava histerija od prisluškivanja. Preko telefona nitko ne želi davati bilo kakve informacije vezane uz aktualnu političku situaciju, ratne zločince, izbore i slično. Kad ih upitate čega se boje i tko to prisluškuje, odgovorit će: međunarodna zajednica, SFOR, CIA, Rusi, Britanci, Nijemci, Bošnjaci, Hrvati, SDS, policija te mnoge znane i neznane tajne službe.

Međutim, najveću pozornost privlači haški popis, na kojemu su sljedeća imena: Mirko Blagojević, Vojkan Đurković i Jovan Aćimović iz Bijeljine, Đorđe Ristanić iz Brčkog, Milan Ninković, Andrija Bjelošević, Vlado Đurdević i Drago Ljubičić iz Doboja Miljan Mirić iz Gackog, Božidar Vučurević iz Trebinja, Miroslav Deronić, Ljubisav Simić, Miodrag Josipović, Miladin Simić, Novak Stjepanović, Zlatko Čelanović, Najdan Mladenović i Luka Bogdanović iz Srebrenice i Bratunca, Duško Kornjača, Miodrag Živković i Dušan Pejović iz Čajniče, te Zoran Vladičić, Miodrag Koprivica, Brane Đosović, Boro Ivanović, Simo Mojović, Vojislav Maksimović, Vojislav Bodiroga, Petar Mihajlović, Velibor Ostojić i Petar Čančar iz Foče, odnosno Srbinja.

Iz Han Pijeska su sljedeći osumnjičenici: Bogdan Todorović, Goran Kanostravac i Dušan Gašević. Iz Ključa su Marko Samardžija, Marko Adamović i Milan Tomić. Tu su još Milan Tupajić i Milovan Bjelica iz Sokoca, zatim Slobodan Kuruzović, Dragan Mrđa Dado, Ranko Mijić, Živko Jović, Dušan Janković i Simo Mišković iz Prijedora, Rajko Kušić, Mile Sokolović i Mladen Vasiljević iz Rogatice, Nedeljko Rašula, Drago Vujanić, Mikan Davidović, Branko Basara, Pero Čolić, Branko Šobot, Gojko Macura, Mićo Praštalo, Daniluško Kajtez, Vlado Vrkeš i Mirko Vručinić iz Sanskog Mosta, Savo Knežević, Nikola Perešić, Milan Stanković i Mirko Slavuljica iz Teslića, Mitar Vasiljević, Duško Andrić, Milan Lukić, Sredoje Lukić, Risto Perešić i Momir Savić iz Višegrada, Rajko Dukić, Goran Visković, Milenko Stanić i Rade Bjelanović iz Vlasenice te Dragan Spasojević, Branko Grujić i Dragomir Vasić.

Svi oni bili su članovi ili visoki dužnosnici SDS-a, a u vrijeme rata obnašali su visoke općinske dužnosti, bili članovi ili predsjednici kriznih štabova, te kao takvi izravno sudjelovali u progonu nesrpskog stanovništva. Neki od spomenutih u međuvremenu su promijenili stranački dres i danas su u radikalnoj ili nekoj drugoj srodnoj stranci.

Taj popis zapravo je ucjena međunarodne zajednice SDS-u, koji će, zacijelo, nakon prebrojavanja glasova preuzeti vlast u Republici Srpskoj. Od SDS-a traži se javno odricanje od Radovana Karadžića i tješnja suradnja s Haagom, te odmak od tvrdolinijaške retorike. Iza te inicijative stoje Richard Holbrooke, Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, i Robert Barry, šef misije OSCE-a za BiH. Ako SDS ne prihvati njihove uvjete, stranka će biti zabranjena.

Do spomenutih osoba došlo se opširnom analizom ICG-a nastalom nakon polugodišnjeg istraživanja u osamnaest općina. Mnogi od osumnjičenika još obnašaju visoke stranačke dužnosti, poput Miroslava Deronjića, koji je nakon pokolja u Srebrenici, u srpnju 1995. godine, imenovan povjerenikom SDS-a za Bratunac. Vojkan Đurković bio je u vrijeme rata Arkanov čovjek od povjerenja u Bijeljini, a tamo je poznat i pod nadimkom Major Vojkan. Izravno je odgovoran za stradanja i progon Bošnjaka iz Bijeljine.

Milan Ninković bivši je ministar obrane Republike Srpske, a za rata bio je gospodar života i smrti u Doboju te osnivač paravojne postrojbe "Miće", koja je počinila zločine čak i nad lokalnim Srbima nelojalnim aktualnoj vlasti. Velibor Ostojić, Petko Čančar i Vojislav Maksimović gospodarili su Fočom i odgovorni su za stradanja neutvrđenog broja Bošnjaka.

Mnogo je još likova s tajnih optužnica, kao i onih koji slute da su na popisu. Međutim, masovnijih uhićenja nema zbog straha od političkih potresa na području cijele Bosne i Hercegovine, jer osumnjičenih za ratne zločine ima među svim trima narodima. Kad bi se uhitilo svih spomenutih 75 Srba ili još nekoliko onih koji nisu na tom popisu, to bi zasigurno izazvalo ozbiljnu krizu u Republici Srpskoj. Osim Srba, na tajnim su listama i mnogi bošnjački vojni i politički lideri. Nakon dovršetka istrage u Grabovici, gdje je počinjen pokolj nad Hrvatima, očekuju se optužnice protiv najbližih ratnih suradnika Alije Izetbegovića, te odgovornih za stradanje Srba u vrijeme rata u Sarajevu, kad je nepoznat broj Ijudi završio u jami Kazani. Pedesetak je Bošnjaka na haškom popisu, a među njima su: Rasim Delić, Sefer Hatilović, Zulfikar Ališpago, Ramiz Delalić, Vehbija Karić, Vahid Karavelić, Nedžad Ajnahodžić, Fikret Pljevljak, Bećir Hujić, Šerif Mešanović, Halig Čović, Enver Dupovac, Muhamed Turčinović, Refik Tufo, Mirsad Šabić, Netir Fišo, Avdo Mujan, Milan Božić, Salko Gosta, Nezir Kozić, Nermin Šemšić, Mensur Čović, Vahid Aladuz, Zijo Gogić, Nermin Kalember, Said Likovac, Emir Opusta, Ibro Fušo, Hazur Hajruli, Muhamed Čičko, Hidajet Šabić, Adem Jahić, Suljo Fišo, Faruk Šarić, Amira Horman, Nedžad Hodžić, Zićro Suljević, Rifat Bilajac, Jusuf Jašarević i drugi.

Mnogi su mediji u BiH objavili informaciju kako je na adresu kantonalnog, tj. županijskog suda u Travniku, sredinom rujna stiglo pismo iz misije UN-a u BiH, u kojem se od tog suda traži da provede istragu protiv osumnjičenih za ratne zločine u srednjoj Bosni. Na tamošnjim je popisima 827 Bošnjaka i 158 Hrvata.