STOTINJAK TISUĆA KORISNIKA PRORAČUNA PRIJETI ŠTRAJKOM ZBOG VLADINA NEPOŠTOVANJA KOLEKTIVNOG UGOVORA

ZAGREB - Sedam proračunskih sindikata - predstavnici zdravstva, socijalne skrbi, školstva, znanosti, kulture, državnih i lokalnih službenika i namještenika - do početka idućeg tjedna održavat će referendum o sindikalnim akcijama. Naime, nakon četiri runde pregovora s Vladom o uskladivanju plaća proračunskih korisnika s plaćama u javnim i državnim poduzećima, nikakav dogovor nije postignut. Sindikati su krenuli sa zahtjevom za rastom osnovice u iznosu od nepunih deset posto. U konačnici su se našli s Vladom na 8,5 posto. Međutim, Vlada za oko 100 tisuća korisnika proračuna nudi jednokratnu isplatu razlike, dok sindikalni predstavnici proračunaca zahtijevaju da se razlika od 8,5 posto ugradi u njihove osnovice plaća. To bi, svakako, za proračunce značilo bolji start u 2001. godini, no državna kasa zahtjev ne može ispoštovati. Tako su pregovori trenutno u prekidu, a sedam proračunskih sindikata opipava bilo svoga članstva je li spremno na sindikalne akcije, prosvjede i štrajkove kako bi se ugovor potpisan u ožujku tekuće godine ispoštovao. Međutim, sindikati na referendumu, iako bi bilo za očekivati, članstvo ne pitaju je li ono spremo prihvatiti ponudu Vlade.

Prema prijedlogu Vlade plaće u javnim i državnim službama povećale bi za 8,5 posto kroz jednokratnu isplatu razlike plaće. Za listopad i studeni isplata bi se obavila u prosincu, a sredstva za to mogu se naći u rebalansiranom proračunu. Razlika za prosinac, pak, prebacila bi se na idući proračun, te bi bila isplaćena u siječnju 2001. godine. Druge ponude Vlada nema, poručila je sindikalcima Željka Antunović, potpredsjednica Vlade uz opasku kako je povećanje osnovice za 8,5 posto za nju neprihvatljivo. Jednako kao i zahtjev sindikata za isplatom božićnice i dara za djecu. Štoviše, Vlada smatra kako je njena ponuda o jednokratnoj korekciji plaća za 8,5 posto više nego široke ruke i njome bi se kompenzirala isplata božićnice i dara za djecu. Naime, prema Vladinoj računici, plaće proračunskih korisnika za plaćama u državnim službama zaostajale su 4,4 posto, a uz to iz proračuna je u ovoj godini za plaće isplaćeno 10 posto više nego lani. Naredni Vladin argument protiv rasta osnovice javnih i državnih službi jest činjenica da je kolektivnim ugovorom određeno da se usklađuju bruto plaće, a ne osnovica. No, sindikati podsjećaju kako Protokol o pregovaranju govori o osnovici, a on ima jednaku snagu kao i kolektivni ugovor. Stoga najavljuju tužbu protiv Vlade. Ona bi je, pak, mogla koštati više nego neko malo kopromisnije rješenje spora sa sedam sindikata.

Bez obzira bilo novaca ili ne, Vladina ponuda sindikatima u jednom je dijelu ironična. Naime, na prosječnu plaću od tri tisuće kuna radnik bi za sva tri mjeseca zajedno dobio 765 kuna. Prema izračunima Matice sindikata javnih djelatosti, pak, prosječno bi radnici u javnim i državnim službama dobili svega 680 kuna. Sva ironija ponude fokusirana je u činjenici da je riječ o tromjesečnom usklađenju plaća, koje je u svojoj konačnici manje od božićnice. S obzirom da se sredstva za usklađivanje poračunskih plaća s javnim i državnim poduzećima; za listopad i studeni, rebalansom proračuna mogu osigurati, što je potvrdila Antunović, Vladi bi najjeftini izlaz bio isplatiti božićnicu. Ona je u iznosu od tisuću kuna neoporeziva. Da je Vladin tim pred sindikate izišao s takvom ponudom, možda u ovom trenutku pregovaračkog zastoja ne bi bilo. Uostalom, možda bi članstvo sedam sindikata u tom slučaju umjesto o sindikalnim akcijama, na referendumu odlučivalo o prihvaćanju ili neprihvaćanju takve ponude.