Nemojte glasovati za prosvjede i štrajk ako niste spremni u njima sudjelovati! Bez štrajka nećete moći spriječiti novo zaostajanje plaća - piše na sindikalnome letku koji će do utorka dobiti oko 100.000 zaposlenih u državnoj upravi, vojsci, policiji, carini, pravosuđu i županijskim uredima. Na letku je i pitanje kojim Sindikat državnih službenika i namještenika testira raspoloženje članstva - hoće li štrajkom i prosvjedima poduprijeti zahtjeve sindikata.Na slično pitanje odgovaraju i učitelji, znanstvenici, socijalni radnici i zdravstveno osoblje. Dakle, cijeli javni sektor, u kojemu radi više od 250.000 osoba ili svaki četvrti zaposleni u državi. Prvi pristigli odgovori potvrđuju da su zaposleni u javnom sektoru spremni na štrajk. Nakon što je uspješno amortizirala prosvjed branitelja, Račanova se Vlada suočava s novim izazovom. Prijeti joj, dakle, opći štrajk zaposlenih u javnome sektoru, koji će, održi li se, biti prvi ozbiljniji znak nezadovoljstva politikom koalicijske Vlade. Ako referendumski odabir bude štrajk, Vlada će se s njim suočiti uoči Božića.

Najavljeno je da bi u proračunu za iduću godinu masa novca za plaće trebala biti oko 14 milijardi kuna, što je 10 posto manje nego ove godine. Sindikati dokazuju da zbog porasta plaća u javnim poduzećima mora porasti i osnovica u javnom sektoru, i to još u ovoj godini. Posljednji dostupni podaci kažu da je prosječna plaća u zemlji 3369 kuna, prerađivačka je industrija ispod državnoga prosjeka sa 2871 kunom, građevinari isplaćuju 2657 kuna, trgovci 2756, hoteli i restorani 2974, banke 4737, javna uprava i obrana 4184, obrazovanje 3366, a zdravstvo 4360 kuna.

Vlada, pak, planira promjene u sustavu plaća. Među ostalim, planira se i ukidanje raznih dodataka na plaću zbog kojih je sadašnji sustav neujednačen. Plaće bi bile samo umnožak osnovice s pripadajućim koeficijentom. Čak je spomenuto da bi se mogao ukinuti i dodatak 0,5 posto za svaku godinu staža. Osnovica bi se vezala uz prosječnu plaću u državi u protekloj godini. U prvoj zakonskoj verziji stoji da će se uvesti četiri vrste radnih mjesta: prva s VSS spremom, druga s višom spremom, treća sa srednjom stručnom spremom i četvrta bez stručne spreme.

Unutar svake vrste postojat će određeni rasponi. Ne navodi se, međutim, koliki. Vrijednost koeficijenata Vlada će odrediti uredbom. O tome se tek razgovara u ministarstvima, a očekuju se pregovori i sa sindikatima u dvjema pregovaračkim skupinama - u jednoj bi bila državna uprava, a u drugoj javne službe. Uvođenje reda već je počelo odlukom da se sveučilišnim profesorima prestanu isplaćivati honorari za rad u drugim institucijama, a liječnicima u privatnim ordinacijama.

Ne usuglasi li se sa sindikatima o visini osnovice, Vlada će sama odrediti iznos. Premda je ostalo vrlo malo vremena za krupne promjene, u Vladi smatraju da bi se novi sustav mogao primjenjivati već od siječnja. Sindikati procjenjuju da će Vlada to provesti bez obzira na njihovo protivljenje. Takvo bi pročešljavanje moglo biti prilika i za prve ozbiljnije rezove u državnoj upravi i javnom sektoru. Smanji li se broj zaposlenih, i smanjena bi masa plaća u idućoj godini mogla osigurati zadržavanje dostignute razine primanja.

Vlada priprema mini reformu platnoga sustava u javnom sektoru. Prva verzija zakona o javnim službama već je napisana. Ukinut će se, prema toj verziji, složeni sustav nagrađivanja i različita zvanja te ujednačiti primanja i status javnih i državnih službenika u svim sustavima. Daktilograf bi, primjerice, primao istu plaću bez obzira na to radi li u sudu, Saboru ili školi...

Sindikalni zahtjev: 8,5 posto povišice, božićnica i dar za djecu