ZAGREB, 27. studenoga - Hrvatska udruga banaka (HUB) protivi se prijedlozima zakonâ o porezu na dobit i na dohodak. Njima se u Hrvatsku uvodi novi porez, koji bi domaći poduzetnici plaćali pri isplati naknada za usluge inozemnih poduzetnika (withholding tax), smanjuje se zaštitna kamata, ukida porezna neutralnost kapitalnih dobitaka, smanjuje se olakšica za reinvestriranje dobiti i uvodi ispitivanje porijekla imovine. Ako Sabor izglasuje te zakone, kamate u Hrvatskoj će porasti, odbit će se potencijalni strani ulagači i neće se potaknuti gospodarski razvoj. Istaknuto je to, između ostaloga, u ponedjeljak na konferenciji za novinare HUB-a održanoj povodom usvajanja novog »Kodeksa dobre bankovne prakse« kojeg su prihvatile najveće hrvatske banke.

Prema članku 25. zakona o porezu na dobit, koje je izradilo Ministarstvo financija, u hrvatski se porezni sustav uvodi »withholding tax«, koji podrazumijeva oporezivanje triju vrsta usluga po stopi od 25 posto. Riječ je o naknadama za korištenje intelektualnog vlasništva, zatim naknadama za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, odvjetničke, revizorske i druge konzultantske usluge te o kamatama na kredite. U HUB-u drže da je takav prijedlog izvršne vlasti jasan dokaz nepovjerenja prema poduzetnicima - korisnicima kredita iz inozemnih izvora, jer bi cjelokupan trošak po osnovi kamata predstavljao porezno nepriznat rashod. Upozoravaju da će kao rezultat prihvaćanja tog zakona porasti kamatne stope jer su u hrvatske banke, u uvjetima nedostatne domaće štednje, prisiljene dugoročna financijska sredstva potražiti u inozemstvu, ali i poskupljenje know-howa. U konačnici bi zajmovi mogli poskupjeti za 1,5 do dva posto, što će se preliti na zajmoprimce, tvrde bankari, predlažući da se kamate na kredite i naknade za konzultantske usluge oslobode plaćanja poreza.

U HUB-u se protive i predloženom smanjenju zaštitne kamate sa sadašnjih pet posto realne godišnje kamate (uvećane za godišnju stopu rasta proizvođačkih cijena) na fiksnih 3,5 posto. Kažu da će tako utvrđena zaštitna kamata umanjiti poreznu olakšicu na vlastiti kapital, što će destimulirati poduzetnike i potencijalne strane ulagače i obeshrabriti razvoj financijskog tržišta u nas. Stoga predlažu zadržavanje postojećeg rješenja ili uvođenje zaštitne kamate u visini godišnje stope rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda ili, pak, u visini neke druge primjerene stope, čime bi se kapital uložen u poduzetništvo zaštitio od inflacije.

Predstavnici najvećih hrvatskih banaka protive se i prijedlogu oporezivanja dobiti od dionica i udjela u kapitalu te priznavanju samo realiziranih gubitaka u porezne rashode. Ukidanje instituta porezne neutralnosti, kakav postoji danas u Hrvatskoj, dovest će do nepovjerenja stranih ulagača u hrvatski porezni sustav. Stoga HUB predlaže zadržavanje postojećeg rješenja, po kojem se dobici od dionica i udjela u kapitalu ne oporezuju. Također predlažu i precizno razlikovanje investicijskog portfelja, koji se ne bi oporezivao, od trgovačkog portfelja, kojem bi se moglo nametnuti porezno opterećenje.

Hrvatski se bankari protive i predloženoj odredbi zakona o porezu na dohodak, kojim bi građani bili obvezni Poreznoj upravi prijaviti cjelokupnu svoju imovinu. Ta mjera, naime, podrazumijeva i prijavljivanje podataka o štednji, polozima i gotovini koja prelazi vrijednost od 300.000 kuna te obvezu poreznih obveznika da dokažu da su platili porez. Kažu da će primjena ovih odredaba uzrokovati »bijeg« bankarskih depozita iz Hrvatske, što će dodatno poskupjeti kredite.

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković smatra kako bi puno bolji dokaz želje države da smanji poreznu presiju bilo zadržavanje sadašnjeg poreznog sustava, u kojem bi visina pojedinih poreza bila smanjena za nekoliko postotaka, nego provedba porezne reforme. Njezin rezultat neće biti porezno rasterećenje, a učinak će biti porazan po hrvatsko gospodarstvo, smatra on. Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka strahuje da su predložena rješenja Ministarstva financija, zapravo, samo uvod u oporezivanje kamata na štednju. Uvođenje tog instituta moglo bi dodatno ugroziti izglede za sklapanje novog stand-by aranžmana s MMF-om, kaže on. Podsjeća da je jedan od uvjeta za sklapanje prvog stand-by aranžmana bilo ukidanje poreza na kamate na štednju, uvedenoga 1992. godine. Prka ocjenjuje očitim da predložene izmjene u poreznom sustavu nemaju podršku stručnjaka, kao što je očito i da se Ministarstvo financija nije posavjetovalo sa stranim stručnjacima.

Prema Bohačekovim riječima, sve su članice HUB-a prihvatile »Kodeks dobre bankovne prakse«, koji predstavlja okvir kojim banke uređuju poslovanje s klijentima i drugim bankama te iskaz vrijednosti koje banke žele slijediti u vlastitom poslovanju. Kodeks, koji će stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, sadržava osnovne standarde, koje će najveće hrvatske banke primjenjivati u svom poslovanju, a mogu ga usvojiti i druge hrvatske banke, koje nisu članice HUB-a.

Adriano Milovan