HRVATSKA VLADA ODOBRILA 40 TISUĆA KUNA ZA OBNOVU STAROG MOSTARSKOG MOSTA, KOJEG JE HVO SRUŠIO '93.

ZAGREB - Turski graditelj Hajrudin je sredinom 16. stoljeća uz pomoć vrsnih imoćanskih i korčulanskih klesara, devet godina gradio Stari most u Mostaru, po čijim je čuvarima (mostarima), grad dobio ime. Remek djelo stvoreno zajedničkim snagama Hrvata i Turaka je srušeno tenkovskim granatama HVO-a 1993. godine, otkad ga mostarski Hrvati i Bošnjaci uz pomoć međunarodne zajednice pokušavaju obnoviti. Prema predviđanjima Mostaraca koji sudjeluju na projektu, most će biti završen 2002. godine, odnosno devet godina nakon rušenja, upravo onoliko koliko je Hajrudinu trebalo da ga sagradi. Hrvatska vlada je ovih dana odlučila zagrebačkom Zavodu za fotogrametriju pri Geodetskom fakultetu uplatiti 40 tisuća kuna za izradu precizne fotogrametrijske dokumentacije prema kojoj će se svaki kamen mosta vratiti na svoje prvobitno mjesto.

Mostarci, međutim, od Hrvatske očekuju puno više. Pokojni Tuđman je u Daytonu 1995. godine, između ostalog, Mostarcima obećao milijun američkih dolara za obnovu mosta, a premijer Ivica Račan i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula su za nedavnog posjeta BiH potvrdili da će hrvatski novac sudjelovati u rekonstrukciji Starog mosta. O ciframa, međutim, nisu govorili.

“Mi očekujemo barem pola milijuna dolara. Račan i Picula su nam obećali pomoć, ali još uvijek ne znamo koliku”, rekao je za naš list Tihomir Rozić, potpredsjednik mostarske agencije PCU koja radi na obnovi mosta. Mostar je, kaže, od Svjetske banke digao kredit od četiri milijuna dolara, ali je i dao dva milijuna, Italija je donirala isto toliko, baš kao i Turska i Nizozemska. Ukupan projekt koji uključuje i rekonstrukciju stare mostarske jezgre je vrijedan 15,5 milijuna dolara, te bi hrvatska pomoć bila itekako dobrodošla, veli Rozić.

Pripremni radovi na obnovi mosta su završeni, a uskoro će započeti vađenje kamena iz obližnjeg kamenoloma, starijeg od Starog mosta. Ostaci mosta koji su prilikom rušenja pali u Neretvu imaju prevelika oštećenja i upitno je njihovo korištenje u rekonstrukciji. Pravi radovi će, kaže Rozić, započeti do kraja ovog mjeseca, a pomaci se očekuju u svibnju sljedeće godine, kada će biti odabrani izvođači radova. Most će do kraja 2002. godine, ukoliko sve bude išlo po planu, biti identičan Hajrudinovom djelu, jer se planira graditi od istih materijala i istim načinom, što izvornije.

“Sve je stalo jer sudstvo navodno ne može pronaći te ljude. Problem je u tome što u bosanskoj strukturi vlasti nema nikog tko bi shvatio da je rušenje mosta nož zaboden u leđa Hrvatske. Međunarodna zajednica traži da se Hrvatska ispriča za rušenje mosta, umjesto da traži i kazni krivce”, kaže Šilić, Mostarac koji je od 1993. godine angažiran na obnovi najznačajnijeg mostarskog spomenika kulture.

“Neskromni Hercegovci u blizini mosta grade nakaradu, hrvatsku sramotu - na mjestu srušene katoličke crkve podižu novu crkvu, čiji će toranj biti višok 100 metara! Mostarski zavod za zaštitu spomenika kulture im to nije odobrio, te ću kod UNESCO-a zatražiti da se građevina sruši”, ogorčen je Šilić. Pohvaliti treba, zaključuje, muslimane koji su pored mosta sagradili dvije krasne i ambijentu prikladne džamije.