“Pitanje je godinama, za vladavine predsjednika Tuđmana, kvarilo odnose između Hrvatske i međunarodne zajednice. Suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za novu je vlast u Zagrebu pitanje časti koje bi moglo povrijediti javno mišljenje, dok uporne glasine govore o mogućim optužnicama iz Den Haaga protiv više hrvatskih generala.

Nakon smrti Franje Tuđmana, prije gotovo godinu dana, i sloma njegove stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), raspršuju se oblaci nagomilani između Zagreba i Den Haaga. Bio je to jedan od uvjeta za povratak Hrvatske u međunarodnu zajednicu. Zagreb je zato pokazao više volje. 13. IV. parlament je potvrdio sporazum o suradnji s ICTY-jem u kojemu se ističe potreba da se krivcima za ratne zločine sudi pojedinačno. Franjo Tuđman je to uvijek odbijao.

Vlada i predsjednik Stipe Mesić podsjećaju da je suradnja s ICTY-jem važna za njihovu zemlju. 'Nama je stalo da se optužnice individualiziraju, kako bi se prekinulo s kolektivnim optužbama, bez čega nije moguća stabilizacija ovog područja', tumači hrvatski predsjednik. O odlučnosti Stipe Mesića govori to što nije dvojio da umirovi sedmericu djelatnih generala koji su krivi što su 28. IX. objavili otvoreno pismo u kojemu žale što se 'blati volja hrvatskog naroda da se brani od srpske agresije i okupacije'.

Prosvjed je bio odgovor na napise u tisku i glasine koje su govorile o optužnicama protiv nekolicine hrvatskih generala zbog zločina počinjenih na državnom području. ICTY je zapravo pripremio novi val optužnica, prvi nakon 27. V. 1999., kada su podignute optužnice protiv Slobodana Miloševića i četvorice Srba odgovornih za zločine na Kosovu. Do danas, nijedan hrvatski vojnik iz Hrvatske (za razliku od Hrvata iz Bosne) nije na popisu 96 osoba koje je ICTY optužio od svog osnutka 25. V. 1993. No u tisku se često spominju imena trojice generala.

Hrvati nisu protiv suđenja ratnim zločincima, ali su osjetljivi na nepravdu. 'ICTY je optužio samo četvoricu Srba: trojicu za pokolj ranjenika u vukovarskoj bolnici i jednog za bombardiranje Zagreba. Oni su u Srbiji, slobodni. Htjeli bismo dakle da ICTY ima uravnotežen pristup i da više povede računa o težini počinjenih zločina, o razini odgovornosti i o osjećaju za vrijeme', napominje vladin dužnosnik. Hrvatske su vlasti dakle ponovo pozvale srpske čelnike da ispune svoje obveze prema ICTY-ju, ali žale zbog nedostatka međunarodnih pritisaka na Beograd u svezi s tim pitanjem”, piše C. Ct.