Slobodna Dalmacija: 30. 11. 2000

VLADA vs. HAAG: POTPREDSJEDNIK HRVATSKE VLADE UPUTIO OŠTRE PRIGOVORE MEĐUNARODNOM TRIBUNALU ZBOG NJIHOVIH ZAHTJEVA

Granić: Ni pod prijetnjom sankcija nećemo pristati na diktat iz Haaga!

Piše: Bisera LUŠIĆ

Haaški sud je neugodno iznenađen posljednjim izjavama zamjenika premijera i predsjednika Savjeta Vlade RH za suradnju s Haaškim sudom dr. Gorana Granića koji je uputio oštre prigovore na račun njihova rada.

— Tribunal istražuje zločine po etničkom principu, tako da u Hrvatskoj jedna ekipa istražitelja istražuje zločine počinjene nad Hrvatima, a druga zločine nad Srbima, a da pritom ne vode računa kakav je to bio rat, što se tu zapravo događalo, niti vode računa o hijerarhiji odgovornosti od početka izbijanja rata do danas.

Moglo bi se zaključiti da se ovakvim pristupom Tužiteljstva uzročnici rata amnestiraju — kazao je u intervjuu za Globus zamjenik premijera te dodao kako suradnju između Suda i naše zemlje Hrvatska ne doživljava kao suradnju "u kojoj Hrvatska treba izvršavati nečije naloge jer hrvatska Vlada može izvršavati samo naloge Hrvatskog sabora, ničije druge".

Strpljenje na koncu

U Haaškom sudu, u Uredu glavne tužiteljice, naglašavaju pak kako nema govora ni o kakvom politiziranju rada Suda, nego da se istražuju svi veći zločini počinjeni na području bivše Jugoslavije.

Glavna tužiteljica Suda Carla del Ponte u svom nedavnom govoru pred UN-ovim Vijećem sigurnosti ustvrdila je kako s Hrvatskom i dalje postoje teškoće u suradnji, premda ima napretka u odnosima, s obzirom na situaciju prije promjene vlasti u našoj zemlji, a to je pojasnila riječima kako teškoće ponajviše postoje tamo gdje Hrvatska smatra da bi suradnja s Haagom bila protiv njezinih političkih ili sigurnosnih interesa.

Vjerojatni povod ovakvim opaskama tužiteljice jest nemogućnost njezina ureda da dobije nove materijale potrebne za suđenje u slučaju Kordić — Čerkez, koje je pri svom kraju i čiji bi odvjetnici završne riječi u procesu trebali održati najvjerojatnije sredinom idućeg mjeseca. Glavna tužiteljica zamjera Hrvatskoj i to što se njezini zahtjevi objavljuju po medijima, i to ponajviše s negativnim predznakom, a u istraživanju zločina počinjenih nakon akcija Bljesak i Oluja Tužiteljstvu je onemogućen pristup svjedocima i dokumentacija o tim događajima.

— Posrijedi je pritisak Haaškog suda na Hrvatsku. Naše strpljenje je pri kraju i ova Vlada ne može prihvatiti diktat nikakvog tužiteljstva ako se ne želi prihvatiti temeljni koncept da je zadaća Haaškog tribunala da pokreće postupke za pojedinačne slučajeve — uzvraća zamjenik premijera Granić te dodaje kako je u krvavom ratu na hrvatskoj strani pobijeno oko 15 tisuća ljudi, a rezultat svega je da se podižu optužnice protiv Hrvata.

— Kako to možete protumačiti nego kao političku manipulaciju? Ja je jedino tako mogu protumačiti — decidiran je zamjenik premijera koji je kazao i to da pojam suradnje obuhvaća dogovor i dijalog, a ne diktat. On je kritizirao i pokretanje postupaka za akcije iz 1995. godine, kada nisu riješeni zločini iz 1991. godine. Hrvatska, naime, zastupa kronološki pristup istraživanja zločina.

S takvim se stajalištem pak ne slažu dužnosnici Haaškog suda koji naglašavaju da nema nikakvog politiziranja te da će svaki veći ratni zločin počinjen na području bivše Jugoslavije biti istražen.

— Naš jedini kriterij su ratni zločini koji su počinjeni — naglašava glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann, te dodaje da je istraživanje svakoga ratnog zločina proces, a brzina istrage ovisi o dostupnosti materijala pa nema govora ni o kakvom etničkom kriteriju.

Nove optužnice

Dužnost Suda je procesuirati zločine počinjene na području bivše Jugoslavije od 1. siječnja 1991. godine, naglašava Hartmann. Sud trenutačno istražuje niz zločina, uključujući i one počinjene u akciji Oluja, a radi se i na proširenju optužnice protiv Slobodana Miloševića.

— Suprotstavit ćemo se svakoj ideji koja će politizirati situaciju ili izvlačiti stvari iz konteksta, što može potpuno zamagliti sliku svih događaja na ovom prostoru. Ali mora svima biti jasno da Hrvatska više nije u situaciji da joj se mogu postavljati takvi uvjeti, niti će itko u ovoj Vladi takve uvjete prihvaćati.

Hrvatska ne može dopustiti pokušaj izjednačavanja krivnje i amnestiju agresora — upozorava pak Goran Granić koji je dodao da to Vlada neće učiniti čak ni u slučaju da Haaški sud pred Vijećem sigurnosti za takvo ponašanje hrvatske Vlade zatraži sankcije za našu zemlju.

Tužiteljstvo o "Slobodnoj"

U Haaškom sudu smo saznali i da se trenutačno prevode Mesićeva svjedočenja koja objavljuje Slobodna Dalmacija, kao i intervju Gorana Granića Globusu, pa je najavljeno da će haaško Tužiteljstvo u četvrtak dati izjavu o oba slučaja.

Mesić misli drukčije

Iako je demantirano da na razini Ured predsjednika — Ured za suradnju s Haaškim sudom postoje ikakve trzavice, nakon Granićeva intervjua i konferencije za novinare predsjednika Mesića sasvim je jasno da Pantovčak i Markov trg sada zastupaju sasvim različite opcije. Predsjednik Mesić, naime, drži kako Hrvatska izlazi u susret Haaškom sudu za sve što Tribunal traži.

— Smatram kako ne postoji nijedan hrvatski interes zbog kojeg dokumenti koji se traže ne bi otišli u Haag — naglasio je tada šef države, što je očito u suprotnosti sa stavom koji zastupa Goran Granić.