Hrvatska trenutačno nije u opasnosti od međunarodnih sankcija zbog (ne)suradnje s Haškim sudom. No, ako uskoro hrvatske vlasti ne uklone blokade u dostavi traženih dokumenata Haškom tribunalu, Hrvatska bi se mogla ponovo naći na udaru sankcija-izjavila je ekskluzivno za naš list glasnogovornica glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, Florence Hartmann, koju smo zamolili da prokomentira nedavni istup tužiteljice Del Ponte u Vijeću sigurnosti UN-a kada je izjavila da u Hrvatskoj nailazi na probleme s dokumentima i svjedocima.

Prema riječima glasnogovornice Hartmarin, glavna tužiteljica je u New Yorku izrazila poštovanje i pozdravila promjene nakon smjene vlasti u Hrvatskoj, koje su označile početak prave suradnje s Hagom, čime je tužiteljstvo u cjelini zadovoljno, i otklonile opasnost od uvođenja sankcija prema našoj zemlji. No upozorila je da ako neki u Hrvatskoj hoće blokirati dostavu dokumenata Sudu i praviti probleme, zemlja će biti kažnjena. Iako je hrvatska vlast, nastavila je ona, pokazala spremnost da na tom planu surađuje sa Sudom, kada su tužitelji i suci precizno tražili određene dokumente vezane za proces Kordiću i Čerkezu te za žalbu u slučaju Blaškić, nisu ih dobili. To i tužiteljstvu i Sudu stvara probleme jer ako dokumenti ne dođu na vrijeme, svaki slučaj treba ponovo otvoriti.

Tužiteljstvo je nezadovoljno što se i na taj način Haški tribunal koristi kao instrument za unutrašnje hrvatske političke svađe, što je, ocjenjuje glasnogovornica Hartmann, nepotrebno i neozbiljno pošto se Hrvatska ponovo dovodi u situaciju prijetnji sankcijama. I drugo, haško tužiteljstvo smatra kako je neprihvatljivo da se neke povjerljive stvari od interesa za Haški sud, razgovori, svjedočenja ili dokumenti, ovih dana objavljuju u hrvatskim novinama. Ocjenjuje se da to novinama namjerno dostavljaju oni koji ne žele suradnju s Haškim sudom.

Obaveze Hrvatske proizašle su iz Daytonskog sporazuma i članstva u UN-u, pa je ona pred izborom nastaviti započetu suradnju ili poput nekih zemalja iz susjedstva postati utočište za ratne zločince. Prave dileme zapravo nema, jer se svaka demokratska zemlja mora suočiti s prošlošću, kazala je Hartmann. Tužiteljica Del Ponte zbog obaveza u Ruandi neće do Nove godine posjećivati Hrvatsku, kazala je glasnogovornica - potvrdivši da tužiteljstvo provodi istragu oko zbivanja za vrijeme “Oluje”.

Što se tiče Slobodana Miloševića, Florence Hartmann potvrdila nam je da je sadašnja optužnica protiv njega privremeni dokument koji se još kompletira dokaznim materijalom te da će biti optužen ne samo za zločine na Kosovu, nego i za one u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sramota je da se Milošević ponovno vraća na političku scenu kao čelnik jedne stranke i slobodno nastupa na televiziji, ali tužiteljstvo to ne zabrinjava. Naprotiv, s naše točke gledišta zadovoijni smo što se zna gdje se nalazi čovjek za kojim je raspisana međunarodna tjeralica za ratne zločine, što nam poručuje da je živ, zdrav i dostupan, a ne bijegu.

Kada je pak riječ o stavu Suda prema vlastima u Jugoslaviji, u tijeku je priprema za otvaranje Ureda Suda u Beogradu, nakon čega će tek uslijediti službena suradnja, čiji se početak predviđa u siječnju. Tužiteljica Del Ponte ima razumijevanja za prve tjedne smjene vlasti, što nije najbolje vrijeme za početak prave suradnje, shvaća i važnost izbora u Srbiji 23. prosinca, no čim se ti izbori završe, više uopće neće željeti čekati, i od predsjednika Koštunice i jugoslavenskih vlasti zahtijevat će poštovanje međunarodnih obaveza koje je ta zemlja potpisala. Carla del Ponte nikako ne želi primjenjivati dvostruke standarde i kriterije, a jedini kriteriji su međunarodno pravo i obaveže koje se ne mogu izbjegavati bez sankcija, rekla je Hartmann. Na kraju, Florence Hartmann nije mogla potvrditi je li, kako je nedavno pisao crnogorski tjednik “Onogošt”, bivši jugoslavenski premijer Miomir Bulatović pod istragom za zločine u Dubrovačkom primorju. Potvrdila je to da se doista vodi istraga o zločinima počinjenim na području Dubrovnika.