Iako se glasovi za referendum o štrajku 250.000 javnih službenika i državnih namještenika još prebrojavaju, već je poznato da se čak 80 do 90 posto zaposlenih u javnom sektoru opredijelilo za mogući cjelodnevni štrajk upozorenja koji bi se trebao održati u petak, 8. prosinca. Za štrajk je, dakle, 225.000 državnih službenika, a datum održavanja štrajka još trebaju potvrditi tijela sedam sindikata u javnim službama. Sindikalci su i te kako zadovoljni odzivom na referendum, koji se kreće od 70 do 95 posto, ovisno o djelatnostima.

U borbi za povišenje plaća 8,5 posto, božićnicu i dar za djecu najbolji odziv na referendumu bio je u socijalnim službama, u srednjim školama i znanosti. Referendum je proveden i u policiji i vojsci, gdje također računaju na mogućnost štrajka, no kako te službe ne mogu štrajkati, one će najvjerojatnije uputiti potporu ostalima, kaže predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ivica Ihas.

Uz javne službe, mogli bi štrajkati i zaposleni u državnim poduzećima, nezadovoljni Vladinim zaključkom da prosjek bruto plaća u 2000. godini u tim poduzećima ne smije biti veći od onoga u 1999. godini, da se plaće do ožujka moraju ujednačiti te dalje stalno smanjivati. Štrajk upozorenja najavio je već za 5. prosinca HEP, a za 6. prosinca HPT (Republički sindikat radnika) i dio Ine. Sindikat Ine i naftnog gospodarstva te Nezavisni sindikat radnika Hrvatskih cesta uputili su već i tužbu Ustavnom sudu protiv zaključka Vlade, a za zaštitu ustavnih prava. Hrvatska udruga sindikata također prijeti industrijskim akcijama, najavljujući tisuće sudskih tužbi isključivo preko odvjetničkih kancelarija jer one mogu naplatiti sudske troškove.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe da je ta sindikalna središnjica već razgovarala s predstavnicima Hrvatske udruge sindikata i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te onima koji nisu učlanjeni ni u jednu središnjicu o zajedničkim akcijama. Svi su sindikati koji djeluju u državnim poduzećima, pa čak i u javnim službama, zainteresirani za suradnju. U slučaju koordiniranih akcija sa sindikatima u javnim i državnim službama Sever predviđa da bi moglo štajkati više od 350.000 zaposlenih, od kojih oko 100.000 onih u državnim poduzećima. No, predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih djelatnosti Vilim Ribić kaže da nema potrebe za koordiniranjem akcija javnih služi i onih u državnim poduzećima za čijim plaćama one u javnom sektoru i te kako zaostaju.

- Ipak, važno je istaknuti da ni u slučaju javnih službi, ni državnih poduzeća zapravo nije riječ o plaćama, već se otvara bitka za poštovanje potpisanih kolektivnih ugovora. Vladine odluke u oba su slučaja suprotne vrijedećim ugovorima. Ako Vlada ostane pri svom, dat će svojim primjerom svim poslodavcima mogućnost da je slijede - ističe Sever. Dodaje da će se sindikalci tek dogovoriti o načinu djelovanja jer sve ovisi o ponašanju Vlade, no ističe da se ne može govoriti o generalnom štrajku, već o selektivnim akcijama.