ZAGREB, 30. studenoga - Hrvatski građani troše deset do 12 milijardi kuna godišnje za prehrambene proizvode u susjednim državama, među ostalim, i u Sloveniji. U toj zemlji nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosi 22.000 njemačkih maraka, dok je u Hrvatskoj dohodak 4.200 DEM. Također, bruto plaća u Sloveniji je 1.800 DEM, a u Hrvatskoj tek 830 DEM. To su samo neki od naglasaka s kojim su novinare upoznali Davor Jurić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), te Dušan Semolič, predsjednik Zveze slobodnih sindikatov Slovenije (ZSSS).

Govoreći o potrošnji jedne obitelji, odnosno o cijeni potrošačke košarice u Hrvatskoj, Jurić je kazao da ona iznosi 1.245 DEM, dok slovenska obitelj troši više od 2.000 maraka. Ipak, naglasio je Jurić, to treba usporediti sa sa stopom nezaposlenosti koja u Sloveniji iznosi tek 11 posto, a u Hrvatskoj dvostruko više. Stopa poreza na plaće u Hrvatskoj je 20 i 35 posto, dok je u Sloveniji taj raspon daleko širi. Naime, istaknuo je Semolič, u Soveniji su poreza na dohodak oslobođeni oni koji primaju minimalnu plaću u iznosu od 800 DEM brutto. »Za grupu ljudi koji primaju do 1.100 DEM, poslodavci ne plaćaju porez na plaće«, kazao je on. »Rezultat socijalnog dijaloga u Sloveniji je da nitko ne može dobiti manje od minimalne plaće od 800 njemačkih maraka za svoj rad. Ovim smo potezom zaštitili onu grupu radnika koja živi najteže«, kazao je Semolič, dodajući da trenutno takvih radnika ima pet posto, ali i ta brojka pada.

U Sloveniji, naveo je sindikalni lider, rast bruto domaćeg proizvoda iznosi pet posto, a plaće godišnje rastu 2,5 posto. »Nezaposlenost također pada. Prije tri godine bilo je 130.000 nazaposlenih, dok je ove godine taj broj pao na 107.000«, istaknuo je Semolič. »Slovenska je vlast vrlo osjetljiva na socijalni dijalog. Svi granski sindikati imaju kolektivni ugovor«, naveo je Semolič, dodavši da svi zakoni koji se tiču radnika i poslodavaca idu preko njihovog Ekonomsko-socijalnog vijeća. Govoreći o konfliktima koje su sindikati imali s vlašću, Semolič je kazao kako sindikati nisu prihvatitli model mirovinske reforme koji je predlagala svjetska banka , jer on radiklno briše relativno humane odnose među generacijama i ekonomski je vrlo rizičan. »Poduzeli smo sindikalne akcije i to nije usvojeno«, rekao je. »Drugi je konflikt bio porez na dodanu vijednost, kojeg smo uveli tek nakon godinu dana pripreme. Sada on iznosi osam i 19 posto, a svi radnici s niskim plaćama dobili su povišicu, s obzirom na inflaciju od tri posto koja je proizašla iz poreza«, rekao je Semolič. »Nova vlada, koju dobivamo u četvrtak, razmišlja o povećanju jedne stope na 20 posto, no, o tome nas čeka dijalog«, kazao je Semolič.

Jurić je rekao da su hrvatski sindikati u medijskom prostoru »privilegirani« u odnosu na mnoge zapadne zemlje, gdje sindikati ne zauzimaju toliko medijskog proestora, ali je »njihova pozicija za nas tek san«.