Denis Latin, urednik najgledanije emisije HRT-a, "Latinice", govori o svom položaju na državnoj televiziji i nezadovoljstvu promjenama koje su u njoj napravljene:

"No, ako pribrojimo gledanost reprize 'Latinice' ponedjeljkom, onda smo gledaniji i od Dnevnika", odmah na početku ponosno domeće Denis Latin koji je prije desetak dana od Hrvatskog novinarskog društva dobio nagradu "Marija Jurić Zagorka" za najbolje uređenu emisiju.

"Ipak, moram iskreno priznati kako ne vjerujem istraživanjima gledanosti koje provodi HTV, kao ni onima nezavisnih agencija", iznenadio nas je Latin.

- Rezultatima istraživanja veoma je lagano manipulirati, a dojam je da se brojke "napuhuju" prije svega zbog marketinga. Smatram da je objavljivanje takvih istraživanja nekorektno prema ljudima koji rade veoma ozbiljan posao u redakcijama ozbiljne glazbe, dramskog i obrazovnog programa... Oni su u funkciji javne televizije, rade specijalizirane emisije za uži krug gledatelja i već u startu nije im namjera napraviti komercijalni projekt. Zato bi istraživanja trebalo podijeliti na nekoliko segmenata u kojima bi se rangirale emisije. No, zapravo, baš me briga, zašto bih uopće razgovarao o tome kad imam plaću od 6900 kuna bez obzira na to je li moja emisija najgledanija ili je nitko ne gleda. Imam koeficijent pet kao još 150 ljudi na HTV-u. Postoje prijedlozi da se, kao svagdje u svijetu, uvedu stimulacije za najgledanije i najkvalitetnije projekte, no na HTV-u su još prisutni komunistički maniri u smislu "svi smo mi jednaki". Čak su i odijela koja nosim, a mnogima smeta što na HTV-u jedino mene odijeva "Hugo Boss", vlasništvo televizije. Koristim ih i na kraju sezone vraćam na HTV. No, ako najbolji ne budu stimulirani, program HTV-a u budućnosti će biti još gori.

- Sam život stalno otvara mnoge teme, a ja točno osjećam s kojim se stvarima društvo može suočiti. Osim toga, evidentno je da se na HTV-u nitko ne bavi važnim problemima pa mi imamo ekskluzivan "ulaz" u te teme.

- Nastojim raditi stvari od javnog interesa i biti u funkciji javnosti. Teme "Latinica važne su za sve Ijude, ne želim se baviti sitnim političkim manipulacijama. Trudim se da sva mišljenja budu zastupljena i nastojim progovoriti u ime svih koji su ugroženi, u ime onih iz Škabrnje, Gospića, Ahmića, Vukovara... U tome nema nikakve desničarske pozadine, samo sam se zapitao zašto svi govore o zločinima koje su počinili Hrvati, a više nitko i ne spominje zločine nad Hrvatima u Vukovaru i Škabrnji. Nacionalno sam osviješten, no nisam desničar ni stranački orijentiran, što sam pokazao svojim radom. Ne razmišljam politički nego logički i zato mislim da Hrvatska treba ići u pravcu liberalne demokracije koja je osvojila čitavu Europu. To nije političko opredjeljenje nego stvarnost.

- Sasvim je sigurno da nisam podoban, jer bih u protivnom dobio neku uredničku funkciju. No, položaji me ne zanimaju, jer sam ja kreativac i praktičar, a ne filozof i teoretičar. Ipak, smatram da na HTV-u ne trebaju biti urednici oni koji sanjaju o diplomatskoj karijeri, dakle da postanu političari. Trebaju nam novinari i urednici šljakeri, koji će na HTV-u provesti čitav radni vijek i razvijati se u svojoj profesiji. Isto tako, mislim da zaposlenici HTV-a ne bi smjeli raditi nigdje drugdje, no za svoj bi posao trebali biti dobro plaćeni. Ako se to ne dogodi u idućih nekoliko mjeseci, "Nova TV" ili koncesionari Trećega programa uzet će sve najbolje ljude s HTV-a. Riječ je o desetak Ijudi poput Ogreste, Knjaza, Mirkovića, Lokasa, koje bi HTV, po mome mišljenju, sada trebao vezati dobrim ugovorima.

- Ne, a za sadašnju situaciju na HTV-u odgovorni su nova vlast i "Forum 21" koji su prošle godine potpisali ugovor kojim su se obvezali preustrojiti HTV u javnu televiziju. S time se duboko ne slažem, jer smatram da novinari ne smiju potpisivati nikakve ugovore s političarima. To je apsolutno nedopustivo i još jednom se pokazalo da su nas političari prevarili. Naime, najvažnija stvar je da HRT postane autonoman od politike, u funkciji javnosti i kontroliran od javnosti, a ne od članova Vijeća koje čine uglavnom političari. No, očito je da je politika imala utjecaj u stvaranju strukture ove televizije, za što najviše optužujem premijera Ivicu Račana i Željku Antunović. "Forum 21" stvarao je kadrovsku križaljku, oni su dobili najvažnije uredničke funkcije i mislim da su prevarili javnost jer su obećali javnu televiziju. Sramotno je da Zakon o javnoj televiziji još nije donesen, po mojim informacijama to se neće dogoditi do proljeća, a posljedice takve situacije očite su u programu. Dakle, "Forum 21" morao bi snositi odgovornost za sve što se dogodilo, a nije se dogodilo ništa. Nije donesen Zakon, nije napravljena reforma tvrtke, a nema vizije programa kako će se HTV razvijati. Dakle, ne zna se što će se dogoditi s HTV-om, a za to nisu krivi ljudi na televiziji nego članovi "Foruma 21" koji su uzeli stvar u svoje ruke. Ne kažem da je ono prije bilo dobro, ali mislim da ni ovo nije dobro. Politika je na HTV-u prisutna mnogo blaže i mekše nego ranije, ali se ni sada na televiziji ne osjećam siguran. Jedina promjena je sloboda koju svatko koristi onoliko koliko zna. Unatoč tomu što mi je Mirko Galić dao potpunu slobodu, i danas postoji mogućnost da neki političar, član Vijeća HRT-a, postavi pitanje ukidanja "Latinice", kao što je to svojedobno tražio Drago Krpina.

· Koliko su "Latinica" cenzurirali bivši, a koliko sadašnji urednici?

- Razlog tome je što nisam bio na ručkovima i večerama s onima koji su funkcije dijelili.

- HTV bih sveo na dva programa, a treći bih pripremao za komercijalizaciju. Odredio bih projekte koje bi radili to mnogo jeftinije od programa koji se snima. Smanjio bih količinu informativnog programa koji je u proteklih deset godina potpuno uništen. Početkom devedesetih maknuti su gotovo svi urednici, moja generacija se raspršila ili je na uredničkim funkcijama, a ostali su uglavnom oni s izbora za Miss jedne susjedne države. U takvim uvjetima nemoguće je napraviti dobar informativni program i zato su nužni duboki kirurški zahvati. Naime, bivša urednička struktura tražila je nevjerojatnu poslušnost, ona je bivala nagrađena i sve je tehnički štimalo kao švicarski sat, doduše sve u cilju manipulacije. Sada je tim istim ljudima dana sloboda, ali se oni u takvim uvjetima ne snalaze jer većina nije savladala osnove profesije ne razumiju se ni u politiku ni u televiziju. Najgore je od svega što su oni i dalje na usluzi političarima, a ne javnosti. Te mentalne sklopove nemoguće je promijeniti u kratkom vremenskom periodu. Zbog atmosfere koja se na Prisavlju stvarala deset godina, danas na HTV-u nije lako raditi. Ako želim upozoriti da nije ispravan videowall koji je iznajmljen na javnom natječaju, govore mi da šutim jer će me optužiti da sam u dealu s nekim dobavljačem. Ako želim dati dobar honorar suradniku koji radi dan i noć, moram biti oprezan da me ne bi optužili kako uzimam polovicu. To je nevjerojatno. Na HTV-u nitko ne razmišlja da je moguće živjeti za neki projekt i dati sve od sebe da to uspije. Kao da svi samo razmišljaju o krađi.

- Sigurno, zar bih za 6900 kuna trebao raditi 15 sati programa?! "Latinica" je ozbiljan projekt, svakodnevno održavamo kolegije na kojima razgovaramo o svakom potencijalnom gostu, prilogu, temi, o svakom najsitnijem detalju. To je svakodnevni rad i zato ne smijem raditi nikakav drugi posao.

- Ne, stvorio sam ga na HRT-u i smatram logičnim da mi ne plaćaju autorska prava. Sigurnost, utjecaj i odlični produkcijski uvjeti najvažniji su razlozi zbog kojih želim ostati na HTV-u. Lokalna televizija danas bi teško proizvodila veliku emisiju poput "Latinice", a isto tako znam da bez jake domaće produkcije ni jedna komercijalna televizija neće uspjeti. Strane serije mogu funkcionirati samo kao desert, jer naši ljudi najviše vole domaću produkciju. Domaća produkcija jako je skupa, i to je jedan od glavnih razloga zašto inozemni partneri nisu investirali u hrvatske elektronske medije.

- "Latinica" ima golemu marketinšku vrijednost jer je gledana i u BiH, Sloveniji, te Srbiji. Zato smatram da bi HRT hitno trebao zakupiti satelit koji bi pokrivao čitavo ovo govorno područje, te napraviti komercijalni program u kojem bi se reklame mogle plasirati puno većem tržištu. Umjesto da za pet ljudi u dijaspori emitiramo tri programa, trebalo bi napraviti komercijalni satelit pomoću kojeg bismo povećali utjecaj. Takvim satelitom polučili bi komercijalni i politički utjecaj na ovim prostorima. Poznato je da je u televizijskoj proizvodnji Hrvatska bila najjača u bivšoj Jugoslaviji i to treba iskoristiti. Televizijska produkcija vrlo je siromašna u Sloveniji, a još je gore u Srbiji i BiH. Nedavno su me pozvali u Ljubljanu i Sarajevo da učim njihove voditelje kako se radi talk-show, što dovoljno govori o tome koliko nas cijene.

- Uopće nemam tremu, potpuno sam miran, osjećam se kao da s gostima razgovaram kod kuće u dnevnom boravku. Snimamo tri emisije, tri dana za redom i tih dana imam točno odreden ritual. Budim se u devet sati, čitam scenarij i mislim da ništa ne valja, pa postanem živčan i nervozan. Tada obično kažu neposredno prije snimanja, a poslije se svemu tome smijemo. Mnogi na HTV-u mogli bi se u organizacijskom smislu ugledati na "Latinicu" jer smo mala ekipa, ali smo djelotvomi i jeftini. Jedna emisija košta oko 30 tisuća DEM i s obzirom na veličinu projekta "Latinica" spada u jeftinije televizijske emisije.