Vjesnik: 01. 12. 2000.

Vlada odustala od zahtjeva za podnošenjem imovinske kartice

Stopa poreza na dobit smanjila bi se sa 35 posto na 20 posto/ Predlaže se ukidanje zaštitnih kamata/ Stjepan Ivanišević, ministar pravosuđa ustvrdio da opći porezni zakon nije u skladu s europskom praksom i Zakonom o upravnom postupku / Na zatvorenom dijelu sjednice, Vlada je nastavila raspravu o državnom proračunu koji je na rashodovnoj strani oko 2,5 milijarde manji od prvotno predloženoga

ZAGREB, 30. studenoga - Paket poreznih zakona, kojim počinje ozbiljnija porezna reforma, prošao je u četvrtak drugi put kroz Vladu i upućen je u Sabor na drugo čitanje. Riječ je o prijedlozima općeg poreznog zakona, zakonima o porezu na dobit i dohodak te o poreznom savjetništvu.

Ukratko, dodatno se smanjuje stopa poreza na dobit, nema oporezivanja kamata na bankarske inozemne kredite, neće se plaćati porez na dohotke ostvarene od kamata (bankarskih, na vrijednosne papire...), odustaje se od sporne imovinske kartice, a novo je da sada žalba zbog poreznih pitanja odgađa izvršenje...

Na zatvorenom dijelu sjednice, Vlada je nastavila raspravu o državnom proračunu koji je, kako je istaknuo Mato Crkvenac, ministar financija, na rashodovnoj strani oko 2,5 milijarde manji od prvotno predloženoga.

Prijedlog općega poreznog zakona, kojim se, kako je rekao Crkvenac, uređuju osnovna pravila, postupci i odgovornosti ponašanja, kako za obveznike tako i za tijela državne uprave, podigao je tijekom rasprave najviše prašine. Naime, Stjepan Ivanišević, ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave istaknuo je da »je riječ o prijedlogu zakona koji nije u skladu s europskom praksom, niti s postojećim Zakonom o upravnom postupku. Riječ je, naime, o prijedlogu koji jednom ministarstvu daje veća prava i ovlasti u odnosu prema svima drugim ministarstvima, te time stvara rascjep u odnosu prema željama za harmonizacijom i ujednačavanjem te povećanjem efikasnosti pravosudnog sustava«. Dodao je kako smatra da »trenutačni problemi sa sivom ekonomijom i "bježanjem" poreznih prihoda nisu rezultat samo loših zakona, nego prije loše organiziranosti, kadrova...«.

Ipak, budući da Vlada nema vremena, na što su upozorili i premijer Ivica Račan i njegov zamjenik Goran Granić, zakon je pušten u proceduru, ali su ministarstva financija i pravosuđa te Vladin Ured za zakonodavstvo zaduženi da u tjedan dana pripreme zajedničke i kvalitetne amandmane na svoj prijedlog zakona.

Zanimljivije promjene za drugo čitanje tiču se zakona o porezu na dobit i dohodak. Prema novom prijedlogu, stopa poreza na dobit smanjila bi se sa 35 posto na 20 posto. To je dodatnih pet posto smanjenja na prvotni prijedlog stope, ali su zakonodavci odlučili odustati od zaštitne kamate na kapital koja je trenutačno pet posto, a predložen je pad na 3,5 posto.

»Na temelju provedenih analiza ustanovili smo da zaštitne kamate na kapital od svog uvođenja 1994. godine nisu odigrale temeljnu ulogu - povećanje ulaganja u kapital. Naime, stanje kapitala 1994. godine bilo je 191 milijardu, a lani 192 milijarde kuna. Upravo suprotno, zbog privatizacijskih prenapuhavanja kapitalnih vrijednosti i sličnih igara, iz poduzetničke je sfere izvučeno 11,4 milijarde kuna. Stoga smo zaključili da je bolje ulaganja stimulirati na drugi način«, istaknuo je Crkvenac.

Tako je jedna od novosti i to da ulaganja u opremu, ali i proizvodne objekte, i to do visine ulaganja, mogu poslužiti kao porezna olakšica. »Ispada da onaj tko ulaže, na ono što ulaže, uopće ne plaća porez. Porez se ne plaća ni na zadržanu i uloženu dobit i smatramo da je to kvalitetnije rješenje«, rekao je Crkvenac.

Kad je riječ o porezu na dohodak, uz uvođenje triju stopa, što i dalje stoji, istaknuto je kako se neće oporezivati dohodak ostvaren od kamata u bankama, štedionicama niti bilo kakvi odbici po vrijednosnim papirima. Oporezivanje dividende ostaje, i to po stopi od 15 posto, ali će »za isti iznos vlasnici dionica dobiti oko 3,5 posto više dividende nego prema postojećem zakonu koji ih uopće ne oporezuje«.

Vrlo je važnim, ministar ocijenio i to da će se premije životnog osiguranja, ulaganja u dodatno zdravstveno osiguranje ili dodatno mirovinsko osiguranje do maksimalnog iznosa od 1.000 kuna na mjesec, računati kao porezne olakšice pri oporezivanju dohotka. »Time se potiče individualni pristup i ostvaruje osnova za buduću reformu zdravstvenoga i mirovinskog osiguranja te postavljaju temelji za daljnje smanjivanje doprinosa iz plaća, čime ćemo daljnje smanjiti cijenu rada«, rekao je Crkvenac.

Dio koji je podigao mnogo bure je bila imovinska kartica, u koju su sami građani trebali prijavljivati nekretnine, novac, kupnje iznad određenog iznosa. »To je bio loš prijedlog i od njega odustajemo, ali ne odustajemo od ideje da kupnja svake imovine mora imati podlogu u novcu, odnosno dohotku koji je oporezivan. To znači da, ono što smo predložili da rade sami građani, mora moći napraviti organizirana država većom efikasnošću i usklađenošću tijela državne uprave«, rekao je Crkvenac.

Mladen Jambrović