HAAŠKI TRIBUNAL Zbog čega je zamjenik premijera Goran Granić u nedavnom intervjuu Globusu iznimno oštro napao Haaški sud

Diplomatski izvori potvrđuju da je optužnica za ratne zločine protiv više osoba povezanih s operacijom Oluja pred zaključenjem, a najava da bi vrlo skoro mogla biti objavljena. iz Haaga je stigla prije nastupa Carle Del Ponte na Vijeću sigurnosti, kada je na otvorenoj sjednici hrvatsku vladu osudila zbog nesuradnje. Da će predsjednik i glavna tužiteljica Suda prilikom godišnjeg izvješća o radu napasti Hrvatsku očekivalo se i zbog primicanja roka za završne riječi u suđenju Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu. Završne riječi procesa Kordić i Čerkez trebale bi biti 14. i 15. prosinca, a sudsko vijeće koje vodi to suđenje odredilo je da strane u postupku moraju sve svoje svjedoke i nove dokaze uvesti do 8. prosinca. Hrvatska vlada nije do danas donijela odluku hoće li bivši vrh obavještajnih službi osloboditi čuvanja državne tajne kako bi mogli svjedočiti na Haaškom sudu. Vlada se poziva na obranu "nacionalne sigurnosti", opravdano ističući kako bi svjedočenje vrha obavještajnih struktura bilo opasan presedan.

Inzistiranje na nužnosti da se protiv Slobodana Miloševića podigne optužnica i za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, a ne samo za zločine na Kosovu, te da on konačno bude izručen Sudu u Haagu, osnova je svih upozorenja koje predstavnici hrvatske vlade šalju prema Haaškom tužiteljstvu i široj međunarodnoj zajednici, upozoravajući kako se u protivnom potpuno gubi smisao zbog kojeg je Sud ustanovljen. Milošević, Karadžić i Mladić još su na slobodi, a Sud na red uzima zločine počinjene u Hrvatskoj 1995. godine, tijekom Bljeska i Oluje, odnosno akcije koje su mu prethodile, kao što je akcija u Medačkom džepu. Apsurd je u tome što je nova hrvatska vlada upravo zato što surađuje s Haaškim tužiteljstvom izložena dodatnom pritisku, dok istodobno međunarodna zajednica gleda kroz prste novim jugoslavenskim vlastima koji izručenje Miloševića, Mladića ili vukovarske trojke Haagu ne smatraju prioritetnim.

Iako je u intervjuu Globusu oštro osudio "isticanje da će se u ovom trenutku pokrenuti postupci nad Hrvatima za Bljesak i Oluju" kao "politički pritisak i vrijedanje žrtava koje su pale u cijelom razdoblju od 1991. godine", odnosno potpuno ignoriranje uzroka i posljedica rata, Granić nam nije jučer želio potvrditi kako se optužnica za Oluju očekivala odmah nakon Summita.

- Glavna tužiteljica Carla Del Ponte rekla je kako će najprije pokušati dobiti Miloševića u Haag - kazao nam je. Dodao je kako ostaje pri svemu što je rekao u Globusu i da će toga "ako bude trebalo, biti još više".

Glavna tužiteljica je tijekom diplomatskog seminara prošle srijede u Haagu - koji je okupio više od 50 veleposlanika - naglasila nužnost Miloševićeva izručenja Haagu te zatražila podršku njihovih vlada u svojim naporima da ga privede pravdi, a sve su češći i komentari analitičara da bi nedovođenje Miloševića u Haag ozbiljno ugrozilo vlade koje su do sada surađivale sa Sudom. Međunarodna zajednica sasvim sigurno neće vršiti nikakav pritisak na nove jugoslavenske vlasti barem do održanja izbora u Srbiji 23. prosinca. Upućeni procjenjuju da je Tužiteljstvo ipak odgodilo prethodno dizanje optužnica za Oluju, ali ne bi trebalo čuditi ako se optužnica pojavi negdje na samom kraju ove, odnosno početku iduće godine.