Prošlo je već deset dana od održavanja općih izbora, a još se ne zna tko će vladati Bosnom i Hercegovinom. Niti jedna politička stranka nije dobila dovoljan broj glasova za samostalno formiranje vlasti na razini entiteta i države BiH. Odmah nakon objavljivanja prvih rezultata bilo je jasno kako na bosansko-hercegovačkoj poliltičkoj sceni mora doći do koaliranja, pa i između političkih stranaka, čiji programi nemaju baš puno zajedničkoga. Već do konca ovoga tjedna trebale bi biti održane konstituirajuće sjednice županijskih skupština, a nakon toga moraju se održati i konstituirajuće sjednice federalnoga i parlamenta Republike Srpske, odnosno Zastupničkog doma Parlameptarne skupštine BiH.

Zastupnički dom Parlamenta BiH u novom sazivu bira člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, jer je dr. Halib Genjac samo privremeno na toj funkciji mijenjao Aliju Izetbegovića koji se nedavno povukao iz Predsjedništva BiH. Tročlano Predsjedništvo će imenovati mandatara Vijeća ministara i već se sada može pretpostaviti kako će do imenovanja prvoga čovjeka državne Vlade trebati teški razgovori izmedu čelnika političkih stranaka, uz snažni pritisak međunarodne zajednice, jer je teško očekivati kako će Radišić, Jelavić i član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda samo tako dati tu važnu funkciju SDP-u koji na razini BiH ima najviše mandata. U Federaciji BiH Zastupnički dom bira predsjednika i potpredsjednika po ranije utvrđenom ključu, što znači da će Hrvatima pripasti mjesto predsjednika, a Bošnjacima mjesto potpredsjednika Federacije. Ponovno se javlja nepoznanica iz koje će stranke biti imenovani čelni Ijudi Federacije BiH, jer su značajne glasove na razini toga entiteta dobili SDP i Stranka za BiH.

Predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH potvrđuje i Dom naroda, gdje se glasuje po klubovima, što znači da nema preglasavanja i u slučaju da, recimo, Zastupnički dom izabere čelne ljude Federacije iz nekih drugih stranaka, u Domu naroda HDZ i SDA mogu taj prijedlog odbiti i tada nastaje kriza. Koaliranje je potrebno gotovo na svim razinama i to je odmah postalo jasno i predstavnicima međunarodne zajednice koji su krenuli u diplomatsku akciju. Žurno su "spojeni" u jednom sarajevskom kafiću Lagumdžija, Silajdžić i Zubak, kako bi utvrdili kriterije za eventualno koaliranje. Ta trojka, uz Mladena Ivanića i Milorada Dodika iz Republike Srpske, uz još nekoliko političara iz Federacije BiH, i ranije je dolazila na "večere" kod američkog veleposlanika u BiH Thomasa Millera, čija zemlja smatra kako ta skupina mladih i tolerantnijih političara može promijeniti političku sliku BiH. Kao glavni igrač ipak se nametnuo dr. Haris Silajdžić, čija je Stranka za Bosnu i Hercegovinu na izborima polučila iznenađujuće dobre rezultate. Svjestan svoje važnosti, Silajdžić je krenuo u političku ofanzivu i predstavnicima međunarodne zajednice u pisanoj formi postavio nekoliko preduvjeta za eventualno sudjelovanje u alijansi za promjene. U zadnje vrijeme Haris Silajdžić uporno šuti, sve rjeđe daje izjave medijima. Slogan "Za BiH bez entiteta", čiji je on autor, Srbi u Republici Srpskoj nisu prihvatili s oduševljenjem, pa je Mladen Ivanić, prvi čovjek PDP-a, doveo u pitanje suradnju sa Silajdžićem. U Sarajevu se ovih dana priča kako se Haris Silajdžić još uvijek ne može odlučiti kojem će se taboru prikloniti. Navodno, pod snažnim je pritiskom dr. Mustafe Cerića, poglavara Islamske zajednice u BiH, koji želi da Silajdžić i dalje ostane blizak SDA-u. Teorijski, eventualna alijansa za promjene može preuzeti vlast, ali je veliko pitanje kako će ona funkcionirati na terenu, jer SDA i HDZ nemaju dovoljno dobili puno zastupničkih mjesta u Parlamentu Federacije BiH, što nije dovoljno da te dvije stranke formiraju Vladu. Iako američki veleposlanik u BiH Miller svakodnevno na razgovore poziva novoizabrane zastupnike u Parlamentu BiH, vjerojatno lobirajući za stvaranje potrebne većine za promjene, u političkim se krugovima govori kako je moguće da medunarodna zajednica neće baš pod svaku cijenu "gurati u vatru" alijansu, ali bi onda nacionalne stranke mogle doći, u vrlo kratkom roku, pred nove provjere, što bi značilo i njihov definitivni kraj. U izjavu za sarajevsko "Oslobođenje" Alija Izetbegović kaže kako njegov SDA neće koalirati s HDZ-om i SDS-om, ali i upozorava na posljedica formiranja vlasti bez tih stranaka. Što se sve kuha u "bosanskom loncu" teško je doznati. Ljutiti general KIein je nedavno izjaviti kako se međunarodna zajednica dvoji da li da " bosanske političare stave na vrelu peć ili da u BiH uvede protektorat". Sigurno je da bi Kleinu, Milleru ili Petrischu bilo lakše da je HDZ ostao kod svojih prijetnji da neće sudjelovati vlasti, jer bi u svojim namjerama imali problem manje.