Nije trebalo proći puno vremena da se na cijeli niz optužbi hrvatskih dužnosnika, kako Europska unija provodi dvostruke kriterije, službeno oglasi i Europska komisija. Posljednji u nizu, sam premijer Ivica Račan okomio se na izjavu Romana Prodija u Beogradu kako pomoć Jugoslaviji EU neće uvjetovati. Izjava koja nikoga nije trebala uzbuditi, podigla je političku prašinu među onima kojima je obveza da o europskoj politici ponešto i znaju. Prodi je u Beogradu izrekao logičnu i sasvim točnu konstataciju da humanitarna pomoć nikada nije bila predmetom politike uvjetovanosti. Službeni Bruxelles, odobravanjem početka bilateralnih pregovora, Hrvatsku nije nagradio, već joj je omogućio približavanje jer je ispunila uvjete. Punih deset godina Hrvatska je dobivala različite vrste humanitarne pomoći od EU-a, no u političkom smislu, u približavanju EU, nije se puno pomakla. Europski dužnosnici vole obećavati i diviti se vlastitoj velikodušnosti. Ta velikodušnost izrazila se u humanitarnoj pomoći od 200 milijuna eura. Kruta bruxelleska administracija "pojede" oko 50 posto iznosa, a odmah nakon velikog Prodijeva obećanja od 5,5 milijardi eura za cijelu regiju. Obećanja su splasnula nakon što su ministri financija EU-a rekli da u EU blagajni tog novca nema. Tupoj histeriji podlegao je na kraju i premijer Račan što je ispalo više kao obraćanje desnici, koja se pak ne može odlučiti između iskrivljenih Bildtovih teza o labavoj konfederaciji ili povika da EU protežira Srbiju. U Komisiji će neslužbeno reći da takve izjave Hrvatskoj ne koriste. Pametnome dosta.