Na zatvorenoj sjednici, i bez ikakva naknadnog publiciteta, Vlada je prošloga četvrtka raspravljala o tome zašto su se odnosi između Hrvatske i Haaškog suda u posljednjih nekoliko tjedana zakomplicirali, te kako iz toga izići. Budući da o toj raspravi javnost nije obaviještena ni u uobičajenoj formi priopćenja, bilo je očito da Vlada želi s tim u vezi izbjeći svaku moguću medijsku buku. Prema onome što se u takvim okolnostima moglo doznati, Račanova je ekipa prošloga četvrtka utvrdila platformu za razgovore s predstavnicima Haaškog suda i haaškog tužiteljstva, s kojom su se suglasili svi ministri. Stavovi potpredsjednika Vlade dr. Gorana Granića, koji predsjeda Savjetu za suradnju s Haagom, dobili su potpunu podršku. O tim će stavovima idući tjedan biti obaviješten Haag i međunarodna zajednica.

Nadležne hrvatske vlasti našle su se pogođene istupom glavne tužiteljice Carle del Ponte pred Vijećem sigurnosti UN-a, odnosno njezinom tvrdnjom da Hrvatska nije kooperativna kad treba pribaviti svjedoke i predati dokazne dokumente. Taj je istup Carle del Ponte bio samo upadljiv djelić širega mozaika koji je Vladu nagnao da raspravlja o suradnji s Haaškim sudom, a dio kojega je i najava optužnica za ratne zločine počinjene u "Oluji" ili neposredno nakon nje.

Dr. Granić u jednom nedavnom javnom istupu iznio je niz argumenata koji navode na zaključak da Haaški sud primjenjuje "politički pristup prema ovim prostorima". Jedan od argumenata za takvu ocjenu jest da se procesuiraju događaji iz 1995. godine, a da se ne procesuira ono što se događalo između 1991. i 1995. - Gotovo je uvreda za sve nas da se izvlači pojedino pitanje, na primjer Medački džep kao problem, a da se za desetke "medačkih džepova" koji su se dogodili po cijeloj Hrvatskoj ne postavlja pitanje. Zar su Sotin, Berak, Baćin, Škabrnja, Saborsko, Lovas, Tovarnik, Bogdanovci - manje važni? - pita se Granić.

Nova je hrvatska vlast dokazala da je u stanju i sama procesuirati zločine. To joj također daje odvažnost da se odupre pokušajima diktiranja uvjeta suradnje, na kojem inzistira haaško tužiteljstvo, umjesto na dogovoru i dijalogu. Dr. Granić je napomenuo da Vlada nema od Sabora mandat za takvu suradnju, te ako bi se takva praksa Haaga nastavila, Vlada bi morala Saboru podnijeti izvještaj i zatražiti promjenu mandata.

Zauzevši jasne, a po nekima i tvrde stavove o suradnji s Haagom, Vlada je odlučna u tome da se ne dovede u pitanje puna suradnja s Haagom, a da se uzmu u obzir hrvatski stavovi. Pritom se nada podršci međunarodne zajednice, koju su neki njezini istaknuti predstavnici navodno već obećali, ali će se za svoje pozicije u ovoj fazi boriti isključivo razgovorima, metodama tihe diplomacije. Time se može objasniti i činjenica što se nitko iz Vlade u ovom trenutku s haaškim temama ne želi medijski izložiti.