EKSKLUZIVNO: HSLS NA PRAGU SLUŽBENE ODLUKE O RAZLAZU SA ŠESTORKOM

Budišin HSLS će krajem siječnja napustiti šesteročlanu vladajuću koaliciju, a Vlada će se nakon jednogodišnjeg djelovanja razići! Na Velikom vijeću HSLS-a, održanom u subotu u Slunju, na zatvorenoj sjednici, o tome je bilo riječi, ali kako saznajemo, namjeru da napusti koaliciju predsjednik HSLS-a Dražen Budiša priopćio je svojim užim suradnicima još prije dvadesetak dana. Oni su ga jednodušno podržali u toj nakani, kao što je Budiša i u Slunju, u subotu, dobio potporu za sada već gotovo sigurno napuštanje koalicije u siječnju 2001. godine. Definitivnu odluku o tome donijet će stranačka tijela — Malo vijeće, Veliko vijeće, a na koncu, ustreba li, i izvanredni sabor HSLS-a koji predsjednik Dražen Budiša može sazvati.

Odlazak Budiše iz vladajuće koalicije, odnosno njegov razlaz s predsjednikom SDP-a i premijerom Ivicom Račanom vjerojatno će izazvati i izvanredne izbore za Zastupnički dom Sabora, no ne nužno, ako dođe do novog preslagivanja odnosa i novih koaliranja. Moguće je da Račan računa na dio glasova HDZ-ovih zastupnika, o čemu se jedno vrijeme spekuliralo. No da će u tom slučaju nastupiti pokušaji nove trgovine, više je nego očito. Ne uspije li ta nakana, prijevremeni izbori bit će neminovni.

Budišin razlaz s partnerima nije rezultat jednog čina Vlade ili koalicijskih partnera, nego ukupne politike koju Budiša i njegova stranka ocjenjuju ponižavajućom za HSLS i štetnom za cijelu državu. HSLS kao druga najjača stranka u koaliciji po mišljenju Budiše i vodstva HSLS-a posve je marginalizirana, u osam ministarstava je bez ikakva utjecaja, financijski tijekovi su potpuno izvan nadzora te stranke, a u ministarstvima u kojima HSLS ima svoje ljude, oni nemaju samostalan utjecaj. Tako, primjerice, HSLS-ov ministar obrane Jozo Radoš nije samostalan jer sve njegove odluke može reducirati predsjednik države ili načelnik GS OS general Petar Stipetić, ministar gospodarstva je HSLS-ovac Goranko Fižulić, ali je podređen potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću. Slavko Linić je svoju sirovu supremaciju nedavno demonstrirao smijenivši Hrvoja Duspera, pomoćnika predsjednika HFP-a Hrvoja Vojkovića, što je ogorčilo vrh HSLS-a. Osim toga, predugo traju niski udarci medija, koje kontroliraju premijer Račan ili predsjednik Mesić, na HSLS i na njegova predsjednika Dražena Budišu kao na "desnicu" koju treba izbaciti iz vlasti.

Koliko god su svi ti elementi razočarali HSLS i pridonijeli njegovoj namjeri da napusti koaliciju, nisu bili presudni. Presudna za razlaz su tri ključna događaja. Odnos Vlade i Predsjednika RH prema Haagu, zatim odnos prema generalima HV-a i nedavna skandalozna privođenja u Zagrebu s lisičinama na rukama, a zatim žurno oslobađanje. Poslije tih privođenja Budiša je izjavio da ni njega 1971. jugoslavenska milicija nije tako brutalno privodila, a užasnut je ponašanjem Lučinova ministarstva u slučaju uhićenja Zadrana koji su privođeni zbog tobožnje pomoći tzv. ahmićkoj skupini, da bi ih Sud u nedostatku dokaza oslobodio.

Kada je nedavno HSLS-ov potpredsjednik Vlade Goran Granić jasno izrekao protivljenje ponašanju Haaškog suda prema Hrvatskoj, mediji koji su dotad smatrali Granića "ljevičarem" i hvalili ga, odjednom su ga počeli žestoko napadati. Isto tako, HSLS je iritiralo ponašanje Vlade i Ureda predsjednika RH prema generalima HV-a koji su se pismom obratili javnosti i pri čemu je HSLS-ov ministar obrane Jozo Radoš ostao zaobiđen od bilo kakva odlučivanja.

Stoga je na zatvorenom sastanku Velikog, a napose Malog vijeća, dogovoreno da će se krajem siječnja iduće godine analizirati rad Vlade i odnosi u koaliciji, a posebice odnos sa SDP-om. Premda još nije stavljena točka na "i", odlučeno je, zapravo, da se definitivno istupi iz koalicije, samo što to javnosti još nije i službeno obznanjeno.