Republika iz dobro obaviještenih izvora doznaje da je premijer to učinio na izričit zahtjev potpredsjednika Vlade Slavka Linića, a činjenica da se čitav slučaj dogodio neposredno nakon njegovog televizijskog sučeljavanja s autorom alternativnog zakonskog nacrta Darkom Petričićem, samo potvrđuju ovakav razvoj događaja.

Štoviše, pravoj verbalnoj paljbi bili su izloženi saborski zastupnici LS-a i IDS-a Zlatko Kramarić i Damir Kajin, koji su sredinom listopada podržali Prijedlog zakona, a ministar europskih integracija na redovnoj se sjednici Vlade javno ispričao premijeru Račanu, ustvrdivši da stranačka radna tijela uopće nisu raspravljala o spornom zakonskom tekstu, niti je on osobno bio upoznat s činjenicom da njegov autor nije član nijedne stranke. Stoga, prema njegovim riječima, nema nikakvog razloga da njegova stranke ne podrži Vladin Prijedlog zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije.

Time je, po svemu sudeći, propao pokušaj Darka Petričića, inače uglednog analitičara hrvatskih gospodarskih zbivanja i autora knjige "Kriminal u hrvatskoj pretvorbi", da potakne državu na pokretanje nacionalne parnice protiv svih pojedinaca koji su sudjelovali u institucionaliziranoj otimačini hrvatske imovine. On, naime, smatra da je hrvatski model pretvorbe i privatizacije primjer organiziranog kriminala u kojemu su aktivan doprinos dali menadžeri poduzeća, Fond za privatizaciju, Ministarstvo privatizacije, Financijska policija, Državno odvjetništvo, PIF-ovi i mirovinski fondovi. Nepristajanjem na radikalniji obračun s ovim nepravilnostima, aktualna je vlast, tvrdi on, odstupila od svojih predizbornih obećanja, razočaravši tako brojne obespravljene građane koji su na vjetrometini pretvorbe izgubili radna mjesta, dionice i socijalnu sigurnost.

LS-ov i IDS-ov zakonski prijedlog, koji je u početku načelno podržavao i HSS, predviđao je da se tijekom iduće tri godine sve dionice privatiziranih tvrtki povuku u Hrvatski fond za privatizaciju, ustanovi moratorij na otplatu svih menadžerskih kredita, blokira sva osobna imovina koja potječe iz privatiziranih tvrtki i ukinu Privatizacijsko-investicijski fondovi koji, prema njihovu mišljenju, ničim nisu opravdali svoje postojanje.

Na udaru bi se time našli i tzv. dobri tajkuni koji se danas svrstavaju u uspješne gospodarstvenike, iako brojne indicije upućuju da su i oni početkom devedesetih tvrtke dobili pod sumnjivim okolnostima. Ova vlast je, prema Petričićevim riječima, pristala na truli kompromis tješeći se činjenicom da "lopov ukradeni mercedes ipak uredno održava". Agencija koja bi se osnovala radi utvrđivanja svih nepravilnosti u protoku novca upravljala bi radom Financijske policije, Državnog ureda za reviziju i HFP, a zanimljivo je da je ovaj zakonski prijedlog predvidao novčanu kaznu od čak pet milijuna kuna za osobu koja uništi, ošteti, sakrije ili na neki drugi način učini nedostupnima dokumente važne za reviziju.