KONSTITUIRANJE VLASTI U BiH Pregovori o koaliciji u Federaciji BiH i na državnoj razini

Ni mjesec dana nakon izbora nisu završeni pregovori o koaliciji koja bi SDP-u BiH omognćila da u suradnji s drugim oporbenim stranakama formira vlast na federalnoj i eventualno državnoj razini. Ključni partner, Silajdžićeva Stranka za BiH, još se nije definitivno izjasnio, a i ostali eventualni koalicjski partneri, koji su listom dobili manje od dva posto glasova, redom postavljaju svoje uvjete.

Za idući tjedan zakazane su sjednice skupština županija u kojima je HDZ osvojio većinu. Bez formiranja županijskih skupština nema ni formiranja Doma naroda ni izbora nove federalne vlade i predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH. HDZ BiH je u subotu u Orašju poručio da neće bojkotirati provedbu izbornih rezultata u BiH, ali pod određenim uvjetima: da se poštuje jednakopravan položaj Hrvata, državni, federalni i županijski ustavi te deklaracija iz Novog Travnika potvrđena referendumom na dan izbora.

Uz posredovanje američkog velepaslanika u BiH pokušava se ugovoriti Demokratska alijansa za promjene koja bi oko SDP-a okupila Stranku za BiH i niz malih stranaka od kojih nijedna nije dobila više od dva posto glasova, ali su ušle u parlament zahvaljujući nepostojanju izbornog praga i tzv. kompenzacijskim mandatima koji su ojačali upravo najmanje stranke. Tako je u Zastupničkom domu federalnog parlamenta čak osam stranaka s jednim zastupnikom, četiri s po dva zastupnika i jedna, Demokratska narodna zajednica Fikreta Abdića, s tri zastupnika. Kako bi takva vlada funkcionirala, nije baš jasno. Na primjer, sarajevski dogovor SDP-a i DNZ-a u Bihaćuje dočekan na nož i prijeti unutarstranačkim rascjepima.

Iako je takva koalicija pripremana na večerama koje je mjesecima uoči izbora organizirao američki veleposlanik u BiH Thomas Miller ni mjesec dana nakon izbora Silajdžićeva Stranka za BiH, koja s oko 15 posto osvojenih glasova presuđuje koji će blok uspjeti formirati vlast, još se nije odlučila. U subotu su demantirali vijest da se privode kraju pregovori o koaliranju, podsjetivši na svoje uvjete: Silajdžić traži da međunarodni predstavnici u BiH prethodno utvrde obaveze za novoizabrana tijela i sankcije ako ih ne izvrše. Prije svega je to povratak najmanje 30 posto izbjeglica u 2001. godini i paritetna zastupljenost Hrvata, Srba i Bošnjaka na svim razinama vlasti u oba entiteta! Dakle, mnogo više nego što bi međunarodna zajednica bila u stanju učiniti, a kamoli u godinu dana.

SDP još nije dobio izričit pristanak ni većine malih stranaka - u subotu je tako održan jedan sastanak na kojem je većina vremena potrošena na dogovore o "metodologiji sastavljanja zajedničke platforme". Bez obzira na to, da bi ishodio potporu Hrvatske formiranju vlasti bez HDZ-a, James O'Brian, posebni savjetnik američkog predsjednika i državne tajnice, u subotu se sastao s predsjednikom Mesićem. O'Brian je pohvalio "hrabre i jasne" stavove predsjednika Mesića, a zajedno su zaključili kako bi trebalo pružiti šansu i drugim opcijama osim HDZ-u ako se profiliraju kao legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH.

Što će se dogoditi ako se uspije formirati Demokratsku alijansu za promjene na federalnoj razini, a da istodobno HDZ, djelomice i u suradnji sa SDA, ostane na vlasti u polovici županija, nitko ne može predvidjeti. Iz Orašja je u subotu upućeno upozorenje da je pokušaj formiranja vlasti bez HDZ-a "neozbiljno i krajnje opasno za demokratski proces u BiH". U najmanju ruku, BiH će biti još podjeljenija nego dosad, s još intenzivnijim unutarnjim sukobima. Kako je prema Ustavu Federacije BiH većina vlasti u županijama, nova federalna vlada, bez obzira na to koliko "demokratska" bila, neće imati praktično nikakve ovlasti. Osim ako će vladati uz pomoć neograničenih protektorskih ovlasti međunarodnih predstavnika.