Summit u Zagrebu, održan prošloga mjeseca, bio je povijesna prilika koju je bilo nemoguće zamisliti samo godinu dana ranije. Prvi put, od nasilnog raspada bivše Jugoslavije, šefovi vlada svih zemalja regije sjeli su za stol zajedno sa šefovima vlada zemalja EU-a. Za Hrvatsku je to bila prilika da pokaže svijetu koliko je daleko napredovala na putu reformi od izbora u siječnju. Kao što sam i rekao premijeru Račanu, kada se sastao sa mnom i Tonijem Blairom za vrijeme Summita, Hrvatska je na impresivan način odgovorila izazovima reformi.

Poruka summita je snažna i jasna. Europska unija je za zemlje u regij 'sačinila road map prema Europi. Taj posao neće biti lagan. Zemlje u regiji moraju ostaviti po strani stare mržnje i raditi zajedno. To će zahtijevati teške ekonomske reforme. No, put je jasan, i za one koji ispune uvjete, krajnje odredište je garantirano. Kao što su to šefovi država i vlada EU-a rekli u lipnju u Feiri, sve su zemlje u regiji potencijalni kandidati za članstvo u EU-u. Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koje je Hrvatska započela u Zagrebu, prvi su korak prema primanju.

Put u Europu ide kroz veću regionalnu suradnju. Dopustite da budem vrlo jasan što to znači. Regionalna suradnja ne znači da se zemlje jugoistočne Europe moraju primicati Europi ritmom najsporijeg. To ne znači da će zemlja poput Hrvatske biti zadržavana. Radi se o razvijanju partnerstva sa zemljama koje su se obvezale na stabilnu i prosperitetnu regiju, kao što je to postalo jasno u zaključcima Zagrebačkog summita. To znači i obvezu potpune suradnje sa Haaškim sudom i po pitanju daytonskog sporazuma, koje vrijede za sve zemlje u regiji.

Puna suradnja sa Haaškim sudom jedini je način da se napravi razmak između horrora prošlosti i svjetlije europske budućnosti. Svaka vlada ima moralnu obvezu da učini Dayton funkcionirajućim: ni jedna strana ne smije Bosni i Hercegovini negirati koristi europeizacije. Impresioniran sam hrvatskim potezima po tom pitanju u proteklih nekoliko mjeseci. Važno je nastaviti s napretkom u najtežim pitanjima, uključujući i povratak izbjeglica, te u suradnji s Haaškim sudom, izvesti pred lice pravde sve koji su počinili ratne zločine. Bez pravde, nema pomirbe.

Izgradnja bolje budućnosti znači da zemlje u regiji surađuju sa svojim susjedima. Nedavni posjet hrvatskih poslovnih ljudi Beogradu pokazuje kako trgovina slama granice. Bit će važno kapitalizirati obvezu EU-a o liberalizaciji trgovine kroz stvaranje slobodne trgovine u regiji. Više prekogranične suradnje bit će potrebno po pravnim i policijskim pitanjima kako bi dotakli rastuće probleme poput šverca Ijudima, što uzrokuje zabrinutost u cijeloj Europi. Hrvatska suradnja sa Slovenijom u borbi protiv organiziranog kriminala može biti model za ostale.

Bliska suradnja će zahtijevati provedbu teških ekonomskih reformi. Svaki posjetitelj Zagreba može vidjeti da je riječ o živom europskom gradu. Tržišna ekonomija postaje stvarnost. No, ekonomska liberalizacija je proces koji traje. Ako Hrvatska želi postići ekonomski rast, koji se dogodio u drugim dijelovima istočne Europe, treba požuriti s ekonomskim restrukturiranjem, kao i sa privatizacijom i bankarskim reformama. Taj proces može kratkoročno biti vrlo bolan, transparentnija klima za poslovanje, osnova je za investicije britanskih i drugih europskih biznismena u Hrvatsku.

Ujedinjeno Kraljevstvo već pomaže Hrvatskoj u procesu reformi, radeći blisko s Hrvatskom i našim partnerima u Europskoj uniji. Velika Britanija je snažno lobirala da Hrvatska, kao i ostale zemlje u regiji, dobije velikodušne trgovinske povlastice od EU-a, koje pokrivaju 95 posto proizvoda i usluga. Hrvatski će biznismeni sada dobiti pristup velikom unutarnjem tržištu EU-a. Velika Britanija će i dalje raditi da se iznos novog CARDS programa pomoći za obnovu regije, od 4.65 milijarde Eura, podijeli pravično, brzo i efikasno. Bilateralno, Velika Britanija daje 4 milijuna funti za tehničku pomoć,a pomažemo u bankarskim reformama i povratku izbjeglica. Trenutno s hrvatskim vlastima razgovaramo o potpori socijalnim i zdravstvenim reformama. Savjetujemo i Ministarstvo za europske integracije kako bi im pomogli da Hrvatska što prije zaključi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Tijekom moja dva posljednja posjeta Hrvatskoj, vidio sam iz prve ruke neke velike stvari koje se Hrvatska postigla u posljednjih deset mjeseci. Promjene u Hrvatskoj pomogle su promjenama u cijeloj regiji. Zadaća je sada sporija i manje dramatična: provesti reforme u ekonomiji i izgraditi suvremeno poslovanje i diplomatske veze diljem regije. Uvjeren sam da je Hrvatska spremna za takve izazove.