Jučer u ranu zoru, petog dana summita, Šveđanin Goran Persson, iscrpljen jednako kao i zbor kolega, uspio je prozboriti nešto o "velikom danu za Europu jer sada smo spremni na proširenje". Velik je dan bio i stoga što je - isključimo li na trenutak neslaganja koja su onu Vedrineovu pregovaračku "kulu od karata" dovela na rub kolapsa - kandidatskim zemljama dana mogućnost da u dolazećim godinama sudjeluju u javnoj raspravi o strukturi svoje buduće zajednice. Također i zato što su se, napokon, lideri dogovorili da će se ponovo pokušavati dogovarati 2004. godine za kada je sazvan idući krug revizije sada već Sporazma iz Nice. Rasprave o budućnosti preuzet će već švedsko i potom belgijsko predsjedništvo Unijom u 2001. godini.

Unutar završnog dokumenta upada u oči veoma jasna naznaka da je EU, ma koliko bio integriran, još zajednica suverenih država i da je takva Unija veoma udaljena od pojma "supedržave" kojim se, uglavnom za unutrašnjopolitičke borbe, koristilo u nekoliko zemalja - članica. Unija se nadalje drži prilično daleko od iskazivanja spremnosti na vlastiti Ustav, iako će rasprave do 2004. godine neizbježno kretati u tome smjeru. Važno dostignuće summita jest da se više učinilo na ravnoteži raspodjele moći između EU institucija i da je transparentnost sve poželjnija u unutarnjim odnosima EU.

Nica je uspjela promijeniti odnose snaga na štetu manjih država i društvo je velikih vratilo dio utjecaja kojega se odreklo tijekom godina. Dio te nove ravnoteže u korist velikih ublažen je dogovorom da iza svake odluke Ministarskog vijeća umjesto sadašnjih 62 posto stoji 74,6 posto stanovništva. Veto je, prema očekivanjima, preživio, iako je ograničen na suženi popis tema na koje države-članice imaju pravo staviti zabranu štiteći vlastite nacionalne interese. Nica je završila i označila nov početak gdje će se događati dovoljno toga za dodatnu argumentaciju za mijene, od prvih novih članica unutar EU do ulaska eura u optjecaj.

NICA - Naravno da su bili potrebni dodatni pregovori i, tvrde indiskretni, režanje s više strana, prije nego što se Europsko vijeće složilo o novoj raspodjeli glasova.

Posljednja je prereka izgledala ovako: "Nepošteno je da Belgija dobiva glas manje od Nizozemske stoga što je Nizozemska 50 posto brojnija, a s druge strane Njemačka raspolaže istim brojem glasova kao njena susjeda Francuska usprkos 40 posto više stanovnika", elaborirao je belgijski premijer. Na kraju, Belgija je popustila pred navaljivanjem i uglavljen je raspored glasova: Francuska, Italija, Njemačka, Velika Britanija 29, Španjolska 27 (Rumunjska 14) Nizozemska 13, Portugal, Belgija, Grčka (Češka, Mađarska) 12 Švedska , Austrija ( Bugarska) 10 Danska, Irska, Finska (Slovačka, Latvija) 7 Luksemburg (Estonija, Slovenija, Latvija, Cipar) 4 (Malta, 3). (lsn)

Predsjednica oporbenog CDU-a Angela Merkel predbacila je saveznom kancelaru Gerhardu Schröderu i njegovim kolegama da su previše vodili računa o nacionalnim interesima, te da se nisu pokazali kao vizionari i uvjereni europejci. Neočekivane pohvale Schröderu stigle su iz Bavarske. Premijer Edmund Stoiber pohvalio je uspješnu kancelarovu borbu za očuvanje ovlasti saveznih pokrajina.

NICA - Maratonski summit Europske unije u Nici dosad je najdulji u povijesti EU, a za pamćenje su ostale i neke izjave.

- Mislim da ćemo skresati naše ambicije a zatim ćemo, u poznatoj europskoj tradiciji, to nazvati uspjehom - rekao je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

- Britanija je pobijedila. To je katastrofa - izjavio je član Europskog parlamenta i njemački demokršćanin Elmar Brok o tome da je Britanija zadržala veto glede politike EU o porezima.