Slobodna Dalmacija: 12. 12. 2000.
LJUBLJANA - ZAGREB: DIMITRIJ RUPEL O OTVORENIM PITANJIMA S
JUŽNIM SUSJEDOMHrvatska se "junači" na Jorasu i Dragonji
"U Hrvatskoj primjećujemo tragove ljubomore, pa i neke poteze koji nam u političkom smislu smetaju, jer bi trebali zaustaviti Sloveniju, a Hrvatskoj omogućiti da nas preteče"
LJUBLJANA (Hina) — Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel najavio je, u izjavi za novi broj "Mladine", da će predložiti nove korake za rješenje otvorenih pitanja s Hrvatskom. Rupel je kao glavni problem istaknuo pitanje granice, navevši da će to u procesu približavanja Europskoj uniji više štetiti Hrvatskoj nego Sloveniji.
"Ulazak Hrvatske u EU ovisit će o nizu aktivnosti koje će idućih godina morati učiniti. Slovenija će u svakom slučaju sve potrebno za prijam učiniti 2001. godine, a Hrvatska tek počinje s pregovorima. No, istina je da tu i tamo u Hrvatskoj primjećujemo tragove ljubomore, pa i neke poteze koji nam u političkom smislu smetaju jer bi trebali zaustaviti Sloveniju, a Hrvatskoj omogućiti da nas preteče", izjavio je Rupel.
"Slovenija ne smije i neće Hrvatskoj priječiti približavanje EU-u. No, istodobno moramo reći da bi takvo eventualno ometanje Slovenije bilo nekorektno, nekorisno i uzaludno", rekao je Rupel u opsežnom razgovoru za novi broj tjednika "Mladina".
"Na taj ću problem upozoriti i u pismu ministru Toninu Piculi. Hrvatska se u posljednje vrijeme ponešto 'junači' u nekim uistinu osjetljivim situacijama. Ta ocjena vrijedi za slučaj Joras i građevinske radove na lijevoj obali Dragonje. Možda se u tim slučajevima radi o iskorištavanju, po hrvatskoj o
cjeni, međuvlađa, odnosno vakuuma u slovenskoj politici. Ministru Piculi predlažem da pokušamo gledati unaprijed i da napravimo neke nove korake bez opterećenosti prošlošću", naveo je Rupel.Na pitanje zašto ovogodišnje izvješće EU-a o Sloveniji prvi put sp
ominje neriješeno pitanje granice s Hrvatskom, Rupel je ocijenio da je to više upozorenje Hrvatskoj nego Sloveniji."To se spominje jer je Slovenija tik pred ulaskom u EU, a za Hrvatsku do sada to nisu spominjali jer nije bila blizu članstvu. Danas sam dobio informaciju da konačna verzija dokumenta EU-a o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske spominje da Hrvatska mora urediti svoje granične probleme sa susjednim državama. To bi moglo značiti kako argument da se radi samo o našem, slovenskom problemu ne st
oji i da su u Bruxellesu opazili da je odgovornost i na hrvatskoj strani", kaže Rupel."S druge strane, Slovenija takoreći nema granični problem s Hrvatskom. Mi imamo problem s određivanjem granice na moru koje do osamostaljenja nikada nije bilo. (...) Označavanje granice na Dragonji ili u Piranskom zaljevu sasvim je druga stvar. To su problemi koji izviru iz različitih interpretacija republičke granice koja je stvarno postojala. Neki smatraju da ćemo do razgraničenja na moru doći povlačenjem nekih crta u P
iranskom zaljevu. Osobno mislim da se ne radi o istim stvarima i da je riječ o neprimjerenim postupcima. S Hrvatskom se svakako moramo dogovoriti o granici na kopnu, uz Dragonju i o granici u Piranskom zaljevu. Mislim da ćemo do toga prije ili poslije doći...", naveo je Rupel, pojasnivši prijašnja slovenska stajališta o katastarskom kriteriju, te da isti princip razgraničenja treba vrijediti i u Istri i na Svetoj Geri.Za pitanja nuklearke "Krško" i devizne štednje na Ljubljanskoj banci Zagreb Rupel je ocijenio da bi se prvo pitanje moglo riješiti, dok je drugo "zapravo problem koji spada u pregovore o sukcesiji". Iako su neki bili protiv rješavanja stvari u paketu, možda bi takav pristup bio dobar jer bi Hrvatska pokazala kooperativnost u jednoj, a Slovenija u drugoj stvari, ocijenio je Rupel u razgovoru za "Mladinu".