PARIZ - Francuski će parlament ovaj tjedan početi istragu o tome jesu li, makar neizravno, Gancuski državnici i vojni zapovjednici spriječili zračne udare po srpskim snagama koje su u ljeto 1995. napale Srebrenicu, omogaćivši time pad te bošnjačke enklave u istočnoj Bosni i posljedični masakr oko osam tisuća muških osoba u njoj.

Mediji i političari dosad su u bavljenju ulogom međunarodne zajednice u tragičnom padu UN-ova zaštićenog područja (i zone isključenja teškog oružja) uglavnom ukazivali na postupke nizozemskih mirovnjaka u Srebrenici te UN-ovih čelnika, glavnog tajnika Boutrosa Ghalija, njegova izaslanika Yasushija Akashija, te zapovjednika mirovnih snaga UNPROFOR, francuskoga generala Bernarda Janviera za bivšu Jugoslaviju, te britanskoga generala Ruperta. Smitha za Bosnu i Hercegovinu. Od njih se najmanje odgovornim za katastrofu srebreničkih civila i zarobljenih vojnika smatra Sir Smitha, a nizozemski vojnici pravdaju se od optužbi za kukavičke postupke podsjećanjem kako su tražili zračne udare po nadirućim snagama srpskoga generala Ratka Mladića, ali su ti udari uslijedili sa zakašnjenjem i bili vrlo ograničeni.

Za ovu je istragu osnovan poseban odbor od deset zastupnika različitih stranaka, na čijem je čelu bivši ministar obrane, umjereno desni liberal Francois Leotard. Pred njima bi trebao svjedočiti general Janvier, koji je još djelatni vojnik, sada smješten u Parizu, te drugi vojni i politički dužnosnici, diplomati i specijalisti Haaškog tribunala. Ne zna se koliko će istraga trajati, ali se očekuje da njezin sadržaj i zaključci budu kasnije objavljeni.

Francuskaje zbog Srebrenice bila u polemici s Međunarodnim tribunalom u Haagu, zabranivši svojim generalima svjedočenje pred tim sudom, a posebnu zlovolju Pariza izazvali su medijski navodi kako je Francuski predsjednik Jacques Chirac obećao srpskim snagama spriječiti zračne udare u zamjenu za oslabađanje utaočenih francuskih UN-ovih mirovnjaka, otetih u proljeće i ljeto 1995.

Ujedinjeni narodi imali su mandat za zračne udare prema rezolucijama Vijeća sigurnosti, ali su provedbu toga prava ograničili i odbijali Ghali, Akashi i general Janvier. Nizozemski je parlament, nakon pritiska javnosti te zemlje da se razriješi "nacionalna sramota", pokrenuo raspravu o Srebrenici, o čemu je vlada pripremila izvješće, ali to još nije zaključen postupak, a konačna odluka o krivnji ili nemoći 350 vojnika pod zapovjedništvom pukovnika Toda Karremansa (koji je snimljen kako nazdravlja generalu Mladića nakon pada Srebrenice) prepuštena je Institutu za ratnu dokumentaciju, koji se dosad uglavnom bavio Drugim svjetskim ratom.

Krajem prošle godine izvješće UN-a objavljeno nakon opsežne istrage unutar svjetske organizacije ustvrdilo je kako su ta ustanova i njezini vojnici učinili premalo za zaštitu povjerenih im civila. - Užasava nas način na koji su srebreničke žrtve pobijene. Propusti mirovnjaka moraju biti potpuno razjašnjeni, a vlada i vojska moraju biti odgovorne našim demokratskim institucijama - rekla je pravna direktorica MSF-a, Franeoise Saulnier, ističući kako su brojni zahtjevi te udruge za dostojnom istragom bili odgadani i odbijani uz objašnjenje kako se radi o vrlo osjetljivoj temi.

(NYT, A. Salihbegović)