Slobodna Dalmacija: 12. 12. 2000.
AKTUALNO: TKO ĆE ODGOVARATI ZA PRIJEVARU SELJAKA I KRIMINAL NA ORANICAMA
Mešetari pšenicom stavili u džep 50 milijuna maraka
Javnost još čeka odgovor na pitanje kako je tvrtka In-Cubo vlasnice Mare Lucić s nešto više od 1000 kuna na računu dobivanjem državnog posla u nekoliko mjeseci zaradila desetke milijuna njemačkih maraka
Piše: Toni PAŠTAR
Vlasnica osječke tvrtke In-Cubo Mara Lucić, koja je na javnom natječaju od Vlade RH dobila posao organizacije otkupa i izvoza pšenice iz protekle žetve, zaradit će između nevjerojatnih 200 i 500 milijuna kuna. Vlada RH za proteklu je žetvu utvrdila otkupnu cijenu pšenice od 56 lipa po kilogramu.
Toj je pšenici, požnjevenoj i spremljenoj u silose tijekom srpnja, do danas cijena narasla na oko 1,15 kuna po kilogramu, a što vrijeme više odmiče, cijena sve više buja, razvijajući se brže od najbolje biljke te krušarice u najplodnijoj slavonskoj njivi. To što se događa s pšenicom moguće je, vjerojatno,
samo u Hrvatskoj.Šteta što nije poznato, a mali su ili nikakvi izgledi da će javnost ikada i saznati, kome iz hrvatske vlasti za to treba pripisati "zasluge". Tek sada se vidi sva zabluda, a i "zloća" slavonskih seljaka koji su od predaje pšenice tvrtki In-Cuba pa sve donedavno učestalo prosvjedovali i blokirali prometnice zahtijevajući da im se predana pšenica plati.
Zar ti proizvođači pšenice doista nisu u stanju shvatiti kako je sav njihov posao na njivi, uključujući i nemala ulaganja u reprodukcijski materijal, toliko beznačajno mali da je stvarno sramota to što su zaprječavajući prometnice zahtijevali tu "siću"?
Proizvesti pšenicu stvarno je bezvrijedan, zamalo bezvezan posao. Prava je stvar organizirati otkup, stvoriti monopol s pšenicom i "napumpati" cijenu te naše osnovne krušarice, te staviti u džep između 50 i 125 milijuna njemačkih maraka.
Na javni upit Mari Lucić o očekivanoj zaradi od 200 do 500 milijuna kuna, vlasnica In-Cuba poduzetnički odgovara kako ne bi ni ulazila u posao da nije očekivala dobit. Iz odgovora se odmah prepoznaje da bi Hrvatska bila puno sretnija kada bi imala više takvih osoba.
Na javno izražene sumnje da se s otkupljenom pšenicom nešto muti, da In-Cuba ne ispunjava preuzete ugovorne obveze o otkupu i izvozu pšenice, Mara Lucić uzvraća kako neće dopustiti uvlačenje u polemike putem medija s činovnicima Božidarom Pankretićem, Gorankom Fižulićem i Kamilom Vranom, ravnateljem robnog ravnateljstva. Posebno se obrušava na prijetnje o raskidu ugovora s In-Cubom. Svoj posao "spremna
sam i dužna pravdati Vladi", odlučna je Mara Lucić.Lucićeva tvrdi da je od samoga početka, kada je pobijedila na javnom natječaju Vlade, počela hajka na nju.
Sve, veli, samo da bi se prikrili stvarni problemi o kojima, kako kaže, još ne želi progovoriti javno. Pritom dodaje da će sve podatke obznaniti javnosti, čim prethodno o tome upozna Vladu.
U normalnoj pravno uređenoj državi ovakav odnos prema osnovnom prehrambenom proizvodu naprosto je nezamisliv. Iz fotelja ne bi "letjeli" samo ministri, nego cijela Vlada. Jer, kada se određivala otkupna cijena pšenice od 56 lipa po kilogramu, isticano je da ta cijena osigurava rentabilitet seljacima, a dopuštanje njezina povećanja značilo bi cjenovni udar na potrošače kruha.
Danas, kada je ta otkupna cijena više nego udvostručena, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koje je stvorilo ovogodišnji model otkupa pšenice, ali i iz same Vlade trebali bi izići pred javnost i objasniti kako su to štitili seljake i potrošače. I usput obznaniti poduzetnički nastrojenim građanima Hrvatske kako se s nešto više od 1000 kuna na računu tvrtke dobivanjem državnog posla mogu u nekoliko mjeseci zaraditi deseci milijuna njemačkih maraka.