VLADA USVOJILA STAJALIŠTA O SURADNJI S MEĐUNARODNIM SUDOM ZA RATNE ZLOČINE

ZAGREB - Hrvatska Vlada usvojila je stajališta o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u kojima se, među ostalim, traži da Haški sud istražuje konkretne zločine, a ne legitimne operacije hrvatskih oružanih snaga kao što su “Bljesak” i “Oluja”, da Tužiteljstvo suda napusti svoj stav progona samo odgovornih na “vodećim položajima”, više učini na procesuiranju zločina bivše JNA u Hrvatskoj, ne primjenjuje dvostruke standarde u procjenjivanju suradnje pojedinih država, te da eventualne kontakte s državnim dužnosnicima provodi isključivo preko hrvatske Vlade. Stajališta, koja sadrže 13 točaka, usvojena su u četvrtak na zatvorenoj sjednici Vlade, a novinarima su podijeljena nakon jučerašnje redovite konferencije za novinare premijera Ivice Račana.

Osim poštivanja legitmiteta vojnih operacija “Oluja” i “Bljesak”, te insistiranja na procesuiranju zločina koje je počinila bivša JNA, Vlada od Tužiteljstva također traži da precizira koje dokumente, za koje zločine i za koje počinitelje, traži od Hrvatske. Govoreći nedavno pred Vijećem sigurnosti UN-a Carla del Ponte je izjavila da Hrvatska “tvrdoglavo odbija” dati pristup svjedocima i dokumentima neophodnim za okončanje istrage o “Oluji”, zbog čega će doći do “ozbiljnog kašnjenja” u radu tužiteljstva. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević tvrdi da je problem u tome što Haški sud, unatoč dogovoru, traži opće podatke o “Oluji”, što znači inkriminaciju cijele operacije, a ne pojedinačnih zločina za što se zalaže Hrvatska.

U stajalištima se također negoduje zbog toga što se primjenjuju različiti standardi u procjenjivanju suradnje pojedinih država, odnosno zbog toga što međunarodna zajednica još uvijek “gleda kroz prste” kada je pitanju suradnja SRJ i Haškog tribunala. Jedino što je nova jugoslavenska vlast do sada napravila je najava da će dopustiti otvaranje Ureda ICTY-ja u Beogradu. Vojislav Koštunica i dalje ponavlja da je suradnja s ICTY-jem u drugom planu. To je jedan od razloga zašto Vlada također traži da Tužiteljstvo “više učini na procesuiranju zločina koje su bivša JNA i srpska paravojska počinile na području Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1995. godine, uvažavajući postojeće dokaze za te zločine”. Činjenica je da vukovarska trojka Radić, Šljivančanin i Mrkšić, kao i Momčilo Perišić koji je odgovoran za granatiranje Zadra i dalje slobodno šeću Beogradom.

U stajalištima se također navodi da će Vlada razmotriti mogućnost upućivanja prijedloga Hrvatskom saboru o izmjeni Ustavnog zakona o suradnji RH s ICTY-jem u smjeru “uspostavljanja učinkovitije suradnje RH i Suda”. Kako neslužbeno doznajemo, promjene koje bi hrvatskom pravosuđu omogućile preispitati utemeljenost optužnica, neće biti raspravljane na idućoj sjednici Vlade, nego na nekoj od idućih sjednica. To znači da Sabor neće do kraja godine u redovitoj proceduri raspravljati o prijedlogu promjena Zakona o suradnji s ICTY-jem.

Vlada je također usvojila i zaključak u kojem se navodi da će razmotriti predlaganje izmjene statuta Haškog tribunala, kako bi se ovlasti Tužiteljstva ICTY-ja definirale po uzoru na ovlasti Tužiteljstva Stalnog međunarodnog kaznenog suda, koji još uvijek ne funkcionira. Statut ICTY-ja može mijenjati samo Vijeće sigurnosti UN-a, koji je osnivač suda. Šanse da Vijeće sigurnosti prihvati zahtjev Hrvatske za promjenom statuta su minimalne. Zadnji koji je neuspješno pokušao promijeniti statut ICTY-ja bio je bivši ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović.

Zorana BAJT