Završnim riječima na suđenju bosanskim Hrvatima Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu haaški sud završava u petak šestu godinu svojega rada, koju su obilježili početak suđenja zapovjedniku drinskog korpusa generalu Radislavu Krstiću, optuženom za genocid u Srebrenici, i presuda od 45 godina zatvora generalu Tihomiru Blaškiću, ali i činjenica da su najtraženiji optuženici - oni poput Miloševića, Karadžića i Mladića i dalje ostali izvan dohvata pravde. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) donio je u 2000. godini sedam prvostupanjskih presuda (čime se ukupni broj presuda povećao na 17), vodio je pet suđenja i povećao broj pritvorenika za šest, među kojima je i predsjednik skupštine bosanskih Srba Momčilo Krajišnik koji je uhićen u travnju i onda prebačen u Haag.

Ova je godina započela u ICTY-ju u znaku bosanskih Hrvata. Već u siječnju izrečena je presuda u predmetu »Kupreškići i ostali« za zločin u Ahmićima, kojom su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić osuđeni na deset, osam odnosno šest godina zatvora, Drago Josipović na 15 i Vlado Šantić na 25 godina zatvora. Istom je presudom Dragan Papić oslobođen svake krivnje za pokolj stotinu Muslimana 1993. u Ahmićima pa je odmah pušten iz pritvora.

Mjesec dana kasnije žalbeno vijeće povećalo je kaznu zatvora s dvije i pol na sedam godina za bivšeg upravitelja kaoničkog logora Zlatka Aleksovskog i on je u rujnu, nakon dovršenog žalbenog postupka, prebačen na odsluženje kazne u Finsku. U istu je zemlju na odsluženje kazne prebačen tada i Anto Furundžija, osuđen na deset godina zatvora zbog zločina silovanja. U ožujku je izrečena kazna zatvora od 45 godina za bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića, za zločine počinjene nad muslimanskim stanovništvom u Lašvanskoj dolini tijekom rata u BiH. U tijeku su žalbeni postupci u tome, kao i predmetu »Kupreškići«. U ožujku je u Haag prebačen i Mladen Naletilić Tuta, optužen za zločine na području Mostara. Ova je godina donijela i prvo odsluženje jedne haaške kazne. Pripadnik vojske bosanskih Srba Dražen Erdemović, osuđen na pet godina za ubijanje više desetaka ljudi u Srebrenici, izišao je iz norveškog zatvora. Srebrenički masakr, u kojem je u toj zaštićenoj zoni UN-a u srpnju 1995. pobijeno više tisuća Muslimana, u središtu je velikog suđenja zapovjedniku drinskog korpusa, generalu Radislavu Krstiću, koje je u ožujku započelo pred ICTY-jem. Ove je godine počelo još nekoliko suđenja bosanskim Srbima. U veljači je otvoreno suđenje za masovne zločine i silovanja na području Foče, a tužitelji su u studenome zatražili za srpske vojne i paravojne zapovjednike Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića kazne od 35, 30 odnosno 15 godina zatvora.

Od veljače traje i suđenje petorici bosanskih Srba (Miroslav Kvočka, Milojica Kos, Mlađo Radić, Zoran Žigić i Dragoljub Prcač) za zločine nad zatočenicima u prijedorskim logorima Keraterm i Omarska. Oni su u logorima obavljali zapovjedne dužnosti ili stražarske poslove. Koncem godine započelo je i suđenje zapovjedniku KP doma Foča Miloradu Krnojelcu za zločine nad muslimanskim zatočenicima. Haaško tužiteljstvo, uz istrage zločina na Kosovu, bavilo se i istragama zločina počinjenih na području Dubrovnika, Slavonije i Gospića, kao i onih počinjenih tijekom »Oluje« i »Bljeska«. U svibnju je Haag nemoćno gledao kako se srbijanski ministar obrane Dragoljub Ojdanić, koji je optužen zajedno s bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem za zločine na Kosovu i za kojim postoji međunarodna potjernica, šeće Moskvom, glavnim gradom stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje je i osnovalo ICTY. Nekoliko mjeseci kasnije od novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice haaški su suci imali priliku čuti kako mu je ta institucija »deveta rupa«, najavljujući time zanimljivo vrijeme u odnosima Beograda i Haaga.

I odnosi Zagreba i Haaga, nakon »medenog mjeseca« koji je trajao od siječanjske promjene vlasti u Hrvatskoj, krenuli su novim smjerom. Nakon što je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte koncem godine osula pred Vijećem sigurnosti optužbe za »opstruktivno« djelovanje novih vlasti, hrvatska vlada objavila je odrednice na kojima će počivati daljnja suradnja te je najavila mogućnost promjene Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. Predsjednik Savjeta za suradnju s Haagom Goran Granić ocijenio je da je ponašanje tužiteljstva poprimilo oblik diktata i pretvorilo se u političku manipulaciju. U godini koja se približava kraju, haaški sud bavio se pitanjem ubrzavanja sudskih postupaka, znatno povećavši broj svojih sudaca te je otvorio pitanje odštete žrtvama iz imovine optuženih. Suci su se bavili čak i takvim stvarima kao što je pravo optuženika na budnog suca. U žalbenom postupku u »slučaju Čelebići« obrana je pokušala osporiti presudu prigovorom da je predsjednik sudskog vijeća prespavao veći dio postupka. Taj temelj za žalbu ipak je na kraju bio odbijen. Sud se bavio i Tutinim naporima da uvede detektor laži kao legitimnu opremu za svoje ispitivanje, što je također odbijeno. (Hina)