U očima vodećih svjetskih agencija Hrvatska još uvijek nije značajno napredovala. Blagonaklonost svjetskih rejting agencija prema Hrvatskoj nakon političke promjene vlasti još uvijek nije dobila svoj pravi brojčani iskaz. Prema rangiranju agencije Standard & Poor's Hrvatska ima najniži špekulativni rejting (BBB-), u Mooody'su Hrvatskoj dugoročno pridaju ocjenu investicijskog rejtinga (Baa3), a Fitch IBCA Hrvatsku ocjenjuje spekulativno (BB+). Upravo je Fitch IBCA u travnju 1999. godine za vrijeme američkog bombardiranja Srbije smanjila investicijski kreditni rejting za jedan stupanj i iz investicijskoga (BBB-) pretvorila ga u špekulativni (BB+), dajući do znanja potencijalnim investitorima da drži mogućim pogoršanje kreditnog rizika u Hrvatskoj. Svoju u osnovi nepovoljnu ocjenu ta je agencija potvrdila u lipnju ove godine, kao i početkom jeseni. Analitičari Fitch IBCA-e pozltivno gledaju na promjene u hrvatskoj gospodarskoj politici, te nagovješćuju moguće pozitivne pomake na rejting ljestvici.

Što u stvari potencijalnim investitorima govore spomenute rejting ocjene? Hrvatski rejting BBB-, Baa3, odnosno BB+ govori da je Hrvatska još uvijek u stanju vraćati svoje dugove, ali da ta sposobnost može oslabiti pogoršaju li se uvjeti poslovanja u Hrvatskoj. Ukratko, nacionalni se kredibilitet ocjenjuje prosječnim. Hrvatska se, prema klasifikaciji agencije Standard & Poor's, nalazi u društvu Egipta, Litve, Omana, Južne Afrike, Tajlanda, Trinidad i Tobaga i Urugvaja. Prema uglednoj Moody's agenciji istu rejting ocjenu kao i Republika Hrvatska imaju Salvador, Meksiko, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Tajland, Trinidad i Tobago i Urugvaj. Fitc IBCA Hrvatsku svrstava u rang zemalja u kojem se pored RH nalaze Kolumbija, Salvador, Indija, Litva, Meksiko, Panama, Filipini i Slovačka.

Ocijenjena je s DB5a i predvodi skupinu zemalja - Bugarsku, Kazahstan i Rumunjsku, ocjenjenih s DB5b. Najnovijem hrvatskom rejtingu pridan je pozitivan trend kretanja.

Dun & Bradstreet u obrazloženju svoje rejting ocjene u pozitivnom svjetlu spominje kontinuirani rast bruto domaćeg proizvoda, očekivani rast izravnih stranih investicija i priljeva novca od privatizacije, te okrupnjavanje u hrvatskom bankarstvu. Hrvatsko napredovanje na rejting Ijestvici otežava potencijalni raspad vladajuće koalicije, naslijeđeni proračunski dugovi, ali i povećani rizik stečajeva hrvatskih tvrtki. Inače, hrvatski rejting, ali i bugarski i rumunjski, još uvijek označava upitan kredibilitet, odnosno govori o nedostatnim gospodarskim kapacitetima.

Najbolji rejting u skupini istočnoeuropskih tranzicijskih zemalja imaju Mađarska i Slovenija (DB3a), a u stopu ih prate Češka Republika i Poljska (DB3b). Zatim slijede zemlje "umjerenog rizika" Estonija (DB4a), Latvija, Litva i - Slovačka (DB4d). Na dnu ljestvice tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe našle su se Albanija i SR Jugoslavija, čije su gospodarske mogućnosti ocijenjene najnižom rejting ocjenom DB7, odnosno najnižim kredibilitetom. Radi se o gospodarstvima najvišega rizika i gotovo nikakvoj mogućnosti poslovanja s tvrtkama iz tih zemalja. U albanskom i jugoslavenskom gospodarstvu nemoguće je bilo što uspješno predvidjeti, jer u tim zemljama vlada gotovo neopisiv kaos.

Rejting agencije u pravilu reagiraju, sporo i sa zadrškom. Toga je svjestan i hrvatski ministar financija Mato Crkvenac, no i on i cijela Vlada Ivice Račana već polako gube strpljenje. U Banskim dvorima očekuju da će, nakon donošenja restriktivnog državnog proračuna za iduću godinu, Hrvatska konačno uskoro potpisati novi stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom. Nakon toga bi, vjeruju u Banskim dvorima, i rejting agencije trebale poboljšati svoje ocjene o hrvatskom gospodarstvu. Potpisivanje sporazuma s MMF-om trebalo bi konačno označiti početak značajnijega priljeva inozemnih izravnih investicija u hrvatsko gospodarstvo.

Hrvatska je, nakon promjene vlasti, značajno napredovala na ljestvici Transparency Internationala kojom se mjeri stupanj korupcije u pojedinoj zemlji. Hrvatska je sada na 51. mjestu od 90 zemalja, dok je prošle godine bila tek 74. od 99 rangiranih zemalja. I dok je lani Hrvatska bila prema stupnju korumpiranosti u rangu Kolumbije, Indije, Obale Bjelokosti, Moldove, Ukrajine, Venezuele i Vijetnama, sada je Hrvatska u društvu Južne Koreje, Brazila, Turske, Argentine, Bugarske, Gane, Senegala i Slovačke. To, međutim, ne znači da Hrvatska više nema problema s korupcijom. Upravo je suprotno. Korupcija je sastavni dio života u Hrvatskoj, zbog čega se Hrvatsku sve češće stavlja uz bok latinskoameričkih zemalja kao sinonima korumpiranosti.