Jedno od otvorenih pitanja, naglasio je Picula, je suradnja s Haaškim sudom. »Mislili smo da će to postati prvenstveno pravosudno pitanje a ne više vanjskopolitičko. Budući da se to ne događa, morat ćemo pronaći nove načine da tu suradnju vratimo u zadane okvire«, rekao je Picula. Naglašavajući da Hrvatskoj sudar s Haaškim sudom neće donijeti ništa dobro, Picula je ocijenio da Hrvatska, međutim, ne smije po tom pitanju biti ni pasivna te je stoga, rekao je, Vlada donijela svoja stajališta prema Haaškom sudu i neće dopustiti ugrožavanje naših nacionalnih interesa. Svi koji misle da je ova Vlada kompromiserska griješe, upozorio je Picula. »Nastojat ću da se zločini tretiraju individualno i da se poštuje kronološki red, a ako se to ne dogodi, ja više neću biti na ovome mjestu«, poručio je on.

U svom izlaganju, ministar je naglasio da je Hrvatska, posebice nakon Zagrebačkog summita, pojačala odnose s ostalim europskim zemljama među kojima i sa susjednima, s kojima nas, rekao je Picula, povezuju zajednički interesi koje je lakše ostvariti suradnjom nego sukobima a normalizacija odnosa sa susjedima jedan je i od uvjeta za ulazak u Europsku uniju. Također, istaknuo je, za nekoliko dana počinje proces pregovora kojima će Hrvatska od potencijalnog kandidata postati pravi kandidat te u proljeće iduće godine zaključiti sporazum o stabilnosti i pridruživanju Europskoj uniji.

S ocjenama ministra Picule nisu se složili pojedini zastupnici HDZ-a, HSP-a i KDM-a ističući kako je Hrvatska sada puno kooperativnija ali i puno spremnija na kompromise. Ukazali su također na nedovoljnu zaštitu nacionalnih interesa te difamaciju prethodne hrvatske vlasti.

Hrvatska je gurnuta u balkansko društvo, u treći razred zemalja a to je još dodatno učvršćeno Zagrebačkim summitom, istaknuo je Vladimir Mesarić (KDM) dok je Miroslav Rožić (HSP) ustvrdio da je Hrvatska sada dalje od Europske unije nego ikad. Zastupnica HDZ-a Ivana Sučec-Trakoštanec predložila je, pak, da se što hitnije revidira Zakon o suradnji s Haaškim sudom.