NATO skup ministara vanjskih poslova je završio očekivanim, dakle polovičnim rezultatom, ne uspjevši proizvesti dokument kojim će se Atlantski savez točno postaviti prema novim europskim inicijativama o osamostaljivanju u oblasti obrane i sigurnosti. Europska unija namjerava dio akcija u bliskom susjedstvu, uglavnom operacija ograničenig raspona i mirotvorne naravi, provoditi bez izravnog doprinosa NATO-a, no ostalo je neodgovoreno pitanje na koji će se način osmisliti koordinacija dvaju partnera, koordinacija koja po zaključcima i NATO-saveza i Europske Unije ne smije dovesti do slabljenja NATO-a. Dogovor su, prema očekivanju, blokirale dvije države, Francuska i Turska i to iz veoma različitih razloga.

Turska želi igrati aktivnu ulogu unutar Europskih snaga smatrajući da kao kandidatska zemlja (iako još nije ušla u pregovore s Unijom) i značajan saveznik NATO-a ima pravo sudjelovanja. Francuska se sa svoje strane zalaže za naglašenije osamostaljenje, što prema tumačenju Pariza podrazumijeva i planiranje u potpunosti odvojeno od NATO-vog. Većina Atlantskog saveza smatra ideju neracionalnom i stoga neprihvatljivom jer - argumentira se - želi li Europska unija sa dijelom svojih država, ujedno NATO-vih članica, koristiti neke od kapaciteta Atlantskog saveza mora se osloniti i na iskustvo i sposobnost u planiranju. Sastanak ministara zapamčen je po oprostajnom istupu državne tajnice Madeleine Albright. Ona se zahvalila na suradnji i prijateljstvima, izražavajuci nadu da će nova američka administracija nastaviti doprinostiti Savezu. "Niti jedna uprava u novom stoljeću neće zaboraviti središnju lekciju ovog stoljeća na odlasku, a to je da Amerika ne može biti sigurna sve dok nije sigurna Europa", poručila je državna tajnica.

Iz njenog dužeg izlaganja, zapravo neuobičajeno dugog za uzuse ministarskih skupova, izdvajamo opaske o regiji jugoistočne Europe, citiram, "dramatičan dokaz mijena u regiji pokazao se u Hrvatskoj, najnovijoj članici Euroatlanstkog partnerskog vijeća i Partenrstva za mir. Novo vodstvo Hrvatske naslijedilo je teške gospodarske probleme ali je odlučno da svoju zemlju vodi u maticu napredne i demokratske Europe. U tome svom naporu oni i trebaju i zaslužuju punu potporu NATO-vih članica". Madeleine Albright izrekla je ovo u konketstu rasprave o budućnosti regije. Situacija se smiruje no ne do mjere da se smanji broj trupa i SFOR-a u BiH i KFOR-a na Kosovu. Veliku nadu daje početak promjena u Srbiji, iako NATO na njih gleda s vecim rezervama negoli, primjerice, Europska unija. Bilo je govora i o suradnji s haaškim Tribunalom za ratne zločine, "o tome se stav NATO-a zna i to je dalje jedna od obaveza", primijetit će glavni tajnik Lord Robertson, dok Madeleine Albright smatra da, citiram, "Hrvatska mora učiniti što je potrebno kako bi održala svoj nedavno poboljšan rezultat suradnje s Tribunalom, kao sto i Jugoslavija mora također ispuniti svoje obaveze".