Slučaj i sudačka žurba da se prvostupanjsko suđenje završi do kraja ove godine htjeli su da tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu upravo danas, na četrdeseti rođendan Darija Kordića, održi završnu riječ u postupku protiv Kordića i Marija Čerkeza. Bilo bi veliko iznenađenje da tužitelj Geoffrey Nice ne zatraži za Darija Kordića, bivšeg potpredsjednika HDZ-a BiH i bivšeg potpredsjednika HR Herceg-Bosne, najvišu moguću kaznu - doživotni zatvor, dok bi se za bivšeg zapovjednika Viteške brigade Marija Čerkeza sukladno dosadašnjoj praksi mogao zadovoljiti s nekoliko desetaka godina robije.

Dario Kordić i Mario Čerkez optuženi su na prvoj optužnici za zločine u Lašvanskoj dolini još u studenom 1995. godine, pod političkim pritiskom dobrovoljno su se predali u Haag u listopadu 1997. godine, a suđenje im je počelo tek potkraj travnja 1999. godine. Tužitelj obojicu tereti za zločine protiv čovječnosti, teška kršenja ženevskih konvencija i kršenja ratnog prava i običaja, a središnja točka u optužbama protiv obojice je zločin u Ahmićima, kojim se Sud bavi već punih pet godina. Osim toga, Dario Kordić je prvi politički vođa kojem se sudi pred Haaškim sudom i tužiteljstvo je od same uvodne riječi nadalje otvoreno pokazivalo da ih zanima u prvom redu Kordić, kao model za buduća suđenja ljudima iz političkog vrha, dok je Čerkez tek usputna pratnja u postupku. Sama optužnica koja je mijenjana i dotjerivana već kad su se Kordić i Čerkez nalazili u pritvoru, prva je optužnica napravljena tako da u svojim općim postavkama anticipira HDZ Hrvatske i HDZ BiH kao planere, ogranizatore i provoditelje etničkog čišćenja kao zločina protiv čovječnosti, a da bi ostvarili svoj "više puta izrečeni cilj prava na odcjepljenje Hrvata i stvaranje hrvatske države u prirodnim i povijesnim granicama". To je ujedno prva optužnica iz čijeg se izmijenjenog oblika vidi da tužiteljstvo (i) preko zločina u BiH nastoji kazneno dosegnuti odgovornost bivšega hrvatskog državnog i političkog vrha, a i tijekom suđenja se usredotočilo na to da dokaže izravni utjecaj Darija Kordića kao visokopozicioniranog političara HDZ-a na vojne akcije kako bi se ostvario cilj - etničko čišćenje.

Pretpostavlja se da su cijeli slučaj Ahmića, pa tako i Kordićevu ulogu u zločinu, bolje rasvijetlili dokumenti iz arhiva bivše Herceg-Bosne koji su proljetos pronađeni u Zagrebu, stavljeni na raspolaganje i tužiteljstvu i odvjetnicima i koji su već dobili popularni naziv "zagrebački dokazi". Prema Kordićevu tužitelju Niceu u tim dokumentima postoje dokazi o Kordićevoj izravnoj uključenosti u vojno zapovijedanje u Lašvanskoj dolini, kao i o sastanku Kordića s lokalnim čelnicima dan uoči napada na Ahmiće, na kojem su ga navodno molili da se napad odgodi.

DEN HAAG: Višnja Starešina