Prema izvorima Republike u krugovima hrvatske Vlade, general Petar Stipetić, načelnik Glavnoga stožera HV-a, trebao je krajem ovoga tjedna, 15. i 16. prosinca, dati iskaz istražiteljima Međunarodnog kaznenog suda. Iako su Stipe Mesić, vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, i sam general Stipetić prihvatili haaški zahtjev, na posljednjoj sjednici užeg kabineta Vlade danijeta je suprotna odluka: da se, naime, sastanak generala Stipetića i haaških istražitelja odgodi na "neodređeno vrijeme".

Zabrana Stipetićevog susreta s predstavnicima Haaškog suda rezultat je novoga zaoštravanja u odnosima hrvatske Vlade prema Međunarodnom kaznenom sudu. Ukratko, koalicijska Vlada šestorice nije samo preuzela HDZ-ovu argumentaciju o Haaškom tribunalu, nego i teze Miroslava Tuđmana o narodu koji će pritisnut neimaštinom restaurirati "tuđmanizam" .

Kako je "Republika" već ranije izvijestila, prema zahtjevima haaških istražitelja, Petar Stipetić je u subotu i nedjelju trebao biti saslušan u svojstvu svjedoka koji je, kako u Haagu pretpostavljaju, upoznat s vojno-zapovjednom hijerarhijom HV-a u Domovinskom ratu i koji bi, dakle, mogao znati tko je naručivao, tko provodio, a tko zataškavao ratne zločine tijekom "akcije Medački džep" i završne oslobodilačke operacije "Oluja". General Petar Stipetić bio je, naime, glavni strateg niza uspješno izvedenih vojnih operacija. U akciji oslobađanja Medački džep 1993. gdje je, prema haaškim nalazima, počinjen ratni zločin nad velikim brojem srpskih civila, Stipetić je sudjelovao u samoj završnici kao izaslanik Janka Bobetka, tadašnjeg načelnika GS HV-a, koji je zadužen za potpisivanje primirja sa snagama Ujedinjenih naroda na tom području. Odgovornost za počinjene zločine domaći mediji pripisivali su današnjim generalima Rahmu Ademiju i Mirku Norcu. No, prema izvorima "Republike", haaški istražitelji smatraju da odgovornost dijele i MUP-ovi specijalci pod zapovjedništvom generala Mladena Markača koji su također sudjelovali u oslobađanju Medačkoga džepa.

U oslobodilačkoj akciji "Oluja" general Stipetić zapovijedao je tzv. Sektorom sjever.

Tijekom HDZ-ovog režima Petar Stipetić obnašao je funkciju pomoćnika načelnika Glavnoga stožera kojeg su, unatoč briljantnim uspjesima, smatrali politički nepodobnim kao bivšeg oficira JNA. Nakon izbornog poraza HDZ-a, general Stipetić promoviran je na čelno mjesto HV-a na inzistiranje Stjepana Mesića i uz protivljenje Joze Radoša, ministra obrane. Bio je to prvi sukob između vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i člana Vlade zaduženog za resor obrane koji je kasnije eskalirao u sukob oko preustroja i HDZ-ovog nasljeđa u HV-u, konačno oko statusa hrvatskih generala koji su osumnjičeni ili optuženi u Haagu. Stipetiću je, među ostalim, zabranjen susret s haaškim istražiteljima jer neki članovi vladajuće šestorice ne žele da svojim svjedočenjem tereti odgovorne za ratne zločine.