Za razliku od ranijih prilika kada su, nakon razmjene protestnih nota između haškog suda i bivše Vlade, saborski kuloari brujali od špekuliranja imenima koja se nalaze na meti haaških istražitelja, ovoga se puta hrvatski parlamentarci nisu pretjerano bavili ovim pitanjem. Dijelom i zbog činjenice da je Sabor, nakon dvodnevne iscrpljujuće rasprave, tek usvojio državni proračun pa je jutarnju smjenu u Saboru uglavnom odrađivao "drugi" stranački ešalon, u neformalnim se razgovorima uglavnom nagađalo o već poznatim imenima.

Najčešće je spominjan bivši ministar unutarnjih poslova iz tog vremena Ivan Jarnjak koji bi se u Haagu mogao naći po načelu "zapovjedne odgovornosti", a rijetki su se prisjetili i imena Ivana Čermaka, inače umirovljenog generala HV-a koji je neposredno nakon "Oluje" imenovan zapovjednikom civilne vlasti u Kninu. Bilo je i onih koji bi u Haagu željeli vidjeti i Ivića Pašalića, bivšeg predsjednikovog savjetnika za unutarnju politiku koji je, tvrde upućeni, sudjelovao u uništavanju dokaza o zločinima hrvatskih snaga kako u Bljesku i Oluji, tako i u ratu u BiH.