Ne možemo davati nikakve informacije o imenima. To nije u skladu s našim radom i tako ćemo postupiti i ovoga puta. Ne želimo ništa govoriti o imenima s kojima se bavi hrvatski tisak. Ni jedna situacija nije izuzetak po tom pitanju.

U okviru istraga dolazi do situacija da smo u kontaktima s različitim ljudima, od svjedoka pa do održavanja razgovora s osobama koje nam, recimo, mogu potvrditi autentičnost nekih dokumenata.

Prema neslužbenim informacijama, Haaški sud prvo je poslao pismo hrvatskoj Vladi u kojoj je Tribunal zatražio razgovor sa Stipetićem u svojstvu svjedoka. Kako je to Vlada promptno odbila, uslijedio je oštar odgovor iz Haaga u kojemu se ultimativno traži razgovor s načelnikom Glavnog stožera OS RH, no ovoga puta ne spominje se u svojstvu svjedoka.

Nakon Slobodne Dalmacije i Nacional je u najnovijem broju izišao s tezom da general Stipetić, jedan od glavnih stratega oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata, ali ujedno i jedan od najvažnijih časnika koji je bio zadužen za uspješno provođenje tih akcija, nije tek svjedok, nego i okrivljenik.

Najvažniji argument za takav stav je, navodno, pozivanje haaških istražitelja na članke 42. i 43. Pravila o postupku Haaškog suda. Jedan od odvjetnika koji dobro poznaje rad Tribunala kazao nam je kako, ako je točno da se Haag poziva na ta dva članka, to onda nedvojbeno znači da je Stipetić osumnjičen.

U slučaju da se radi o svjedočenju ili informativnom razgovoru ti se članci nikada ne spominju, već se predviđa sasvim drukčiji pristup.

Premda se general Stipetić u pismu Haaškoga suda a priori ne tereti ni za što konkretno, on će u siječnju u Zagrebu u nazočnosti svojih odvjetnika s haaškim istražiteljima razgovarati o vojnim operacijama Hrvatske vojske vođenim u vrijeme Domovinskog rata, s naglaskom na Oluju 1995. godine, i akcije Medački džep 1993. godine.

U prilog tome govori i podatak koji se također provlači po hrvatskim medijima, a prema kojem je arhiv koji posjeduje Haag nepotpun, neprecizan i manjkav te prepun pogrešaka. Stoga valja vjerovati da će general Stipetić pažljivo prikupiti dokumentiranu građu koja bi, uz pomoć odvjetnika, trebala jasno obrazložiti sva događanja i njegovo sudjelovanje u njima te pobiti eventualne argumente Haaga o tumačenju zapovjedne odgovornosti.

O tome će, naime, i ovisiti daljnji tijek eventualne istrage i sama zainteresiranost Suda za generala Petra Stipetića.

Prema članku 42. Pravila o proceduri, koji govori o pravima osumnjičenika za vrijeme istrage, osumnjičenik kojega ispituje tužitelj ima sljedeća prava, o kojima ga prethodno mora izvijestiti tužitelj prije ispitivanja, i to na njegovom materinjem jeziku:

pravo na branitelja po vlastitom izboru ili na besplatnu pravnu pomoć ako nema dovoljno financijskih sredstava, pravo na besplatnog tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi pri ispitivanju te pravo na šutnju i upozorenje da će svaki iskaz koji dade biti zabilježen te se može koristiti kao dokaz.

Nadalje, ispitivanja osumnjičenika neće se obavljati bez nazočnosti njegova branitelja, osim ako se osumnjičenik dobrovoljno ne odluči na suprotno.

Pravilo 43. pak govori o tehničko-pravnoj proceduri snimanja ispitivanja osumnjičenika.