Večernji list: 19. 12. 2000.
Između Bruxellesa i Haaga
Piše: Višnja Starešina
Jučer su u Bruxellesu započeli pregovori Hrvatske i Europske komisije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Također u Bruxellesu, jučer su nakon dvogodišnjeg prekida nastavljeni pregovori o sukcesiji bivše Jugoslavije. Na prvi se pogled čini da bi i ta ostavinska rasprava mogla biti u dogledno vrijeme prive
dena kraju. I da pred Hrvatskom napokon stoji perspektiva dosadne preobrazbe u mirnu i običnu europsku državu.Dva i pol sata vožnje prugom ili cestom od Bruxellesa nalazi se Haag. A u njemu sud koji bi mogao imati presudan utjecaj na hrvatsku političku budućnost u sljedećih deset godina. Više gotovo nikoga, osim nekoliko novinara s ovih prostora, ne zanimaju suđenja toga suda. Ljudi iz njegova tužiteljstva, koji su imali važne profesionalne karijere u svojim državama, vraćaju se polako kući jer rad u
tom međunarodnom sudu ne nosi im ništa u profesionalnoj biografiji, čak ga je bolje prikriti nego isticati. Umjesto da nakon prvih pet godina stekne ugled svojim postupcima i presudama, Sud ga pokušava steći posebnim programom za promociju. Oko tisuću zaposlenih očekuje da će tamo zarađivati plaće i mirovine barem još petnaest godina, a da bi ih države članice UN-a pristale financirati na tako dugi rok, trebaju se baviti velikim stvarima. Tako je vrh tužiteljstva već najavio da će sljedećih godina optužiti oko 150 osoba s područja bivše Jugoslavije, i to iz samog vrha jer ga niže razine vladanja i zapovijedanja ne zanimaju. Tužiteljstvo je prošli tjedan završnom riječi Kordiću najavilo i standarde po kojima bi im željelo presuđivati: njihova odgovornost proizlazi iz funkcija koje su obavljali, osim ako ne predoče ekskulpirajuće dokaze. Kako sličan međunarodni sud postoji još jedino za Ruandu i nema opasnosti da se isti standardi primjenjuju na bilo koju državu koja na međunarodnom planu nešto znači, vjerojatno će suci u velikoj mjeri udovoljiti željama tužitelja.A dalje je sve jednostavno: od 150 ljudi "s vrha", tridesetak će vjerojatno pripasti bivšem hrvatskom vrhu, onima koji su od 1991. do 1995. bili na visokim vojnim i državnim dužnostima. I bit će prvi na redu već početkom sljedeće godine da primjerom pokažu Srbiji kako se to radi i da se ne stvaraju problemi novim beogradskim vlastima, koje će same organizirati suđenje Miloševiću. Ili da haaško tužiteljstvo primjerom pokaže Hrvatskoj tko je gospoda
r njezine europske integracije. Uz bezuvjetnu podršku hrvatskog predsjednika, za kojega redoslijed optužnica i takva nakazna "individualizacija krivnje" uopće nisu sporni. Uostalom, on je svoje ekskulpirajuće dokumente već predočio.