ZAGREB, 19. prosinca - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša opet je »uzbudio duhove« i u vladajućoj koaliciji i u javnosti izjavom da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Petar Stipetić pozvan govoriti pred haaškim istražiteljima u svojstvu osumnjičenog, a ne svjedoka, kako se dosad tvrdilo - o »Medačkom džepu« te akcijama »Bljesak« i »Oluja«. Prema pisanju medija pak, premijer Ivica Račan je ustvrdio da neki elementi tog poziva nisu sasvim jasni, a predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić da se time treba baviti Vlada, a ne Budiša. Vjesnik je pokušao saznati što o svemu tome misle hrvatski političari.

»Vlada je jedina nadležna za suradnju s Haagom. Treba je pustiti da na miru razjasni sve nerazjašnjene detalje u odnosima s Haaškim sudom, vezane i uz slučaj svjedočenja generala Petra Stipetića. Tek kad sve bude jasno, javnost treba obavijestiti o čemu se radi«, rekao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, koji je u utorak Vjesniku kategorično izjavio: »Zato sam protivnik da svi mi, koji ponešto znamo o tome, lamentiramo i iznosimo informacije ili poluinformacije koje uistinu mogu biti zbunjujuće za javnost«. Proces započet s generalom Stipetićem, Vlada treba i završiti i samo ona o tome treba govoriti u javnosti budući da istinu samo ona i zna, tvrdi Tomčić. »Sadašnje stanje odnosa Hrvatske i Haaškog suda krajnje je nepodnošljivo«, kazao je ministar obrane Jozo Radoš. On je potvrdio da će general Stipetić biti ispitan po člancima 42. i 43. Pravilnika o postupku. Radoš je ocijenio da suradnja s Haagom nije jasno definirana, jer iz tamošnjeg suda dolaze preširoki zahtjevi. Bilo bi logično, kaže, da je Haag tražio zapovjednike pojedinih operacija u »Medačkom džepu«, »Bljesku« i »Oluji«, a general Stipetić ni jednom od njih nije izravno zapovijedao. »Tražili smo pismeno definiranje naših obveza, no djelatnici Haaškog tribunala nisu na to pristali«, kazao je Radoš, dodavši da će Haag ipak odgovoriti na »uvjete i pravila« koje su mu nedavno poslali Vlada i Savjet za suradnju. »U protivnom, doći će do zaoštravanja odnosa.« Upitan zašto Vlada nije vodila transparentniju politiku prema eventualno počinjenim zločinima i procesuirala neke slučajeve, Radoš je odgovorio da je traženo da se »najveći dio slučajeva prepusti hrvatskom pravosuđu, ali iz Haaga nismo dobili decidirani odgovor«.

Po mišljenju dr. Zdravka Tomca, člana Glavnog odbora SDP-a, postoje neka pitanja od državnog i nacionalnog interesa, među kojima je i pitanje suradnje s Haagom, o kojima nije dobro otvarati polemike, pogotovo ne u vlasti. »Još sam ranije javno zatražio da se sastane državni vrh i da se dogovori kako zajednički voditi politiku zaštite nacionalnih interesa, a da se potom o tome obavijesti javnost. Najgore je kad se o tako važnim pitanjima polemizira u medijima, jer to destabilizira zemlju«, kaže Tomac. »Hrvatskoj danas prijeti opasnost da ne vodi raspravu o suradnji s Haagom, već o tome što je tko rekao.« Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, ističe da »od istine ne smijemo bježati niti je skrivati od javnosti. Ako je Budiša znao za slučaj Stipetić, a izgleda da nije bio daleko od istine kad je prvi put u javnost izašao s tom informacijom, nema razloga to zadržati za sebe. Slažem se s njim da to obznani, zašto bi to tajio? Najmanji je problem što je to Budiša rekao javno, a mnogo veći, ako to zna i državni vrh, ali taji činjenice od sabornika i javnosti«. Istinu o pozivu generalu Stipetiću i odnosu s Haaškim tužiteljstvom znaju, tvrdi Kajin, čelnici državnih ministarstava uključenih u probleme odnosa s Hagom, i to ponajprije ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, »a vjerojatno i ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova«. Najpotpunije informacije mora imati uži Vladin kabinet i zamjenik premijera Goran Granić, predsjednik Savjeta za suradnju s Haaškim sudom.

Predsjednica HNS-a Vesna Pusić ne slaže se s Budišinim javnim istupom sve dok se ne rasvijetle činjenice i nesporazumi isključivo s Carlom del Ponte, haaškom tužiteljicom. »Mislim da je dobro i pametno da se premijer Račan priklonio ideji izravnog razgovora s tužiteljicom umjesto da se pisma između Haaškog tribunala i najviših instanci hrvatskih vlasti pišu preko medija«. Pusić se zalaže i za komunikaciju s Haagom kroz partnerske odnose i tvrdi da se javni skandali trebaju izbjegavati. Stoga javno soliranje HSLS-ova čelnika Budiše komentira kao »njegovu očitu potrebu da igra individualnu ulogu« kad je u pitanju odnos Hrvatske s Haagom. Smatra da se nitko javno ne bi trebao o tome izjašnjavati dok je sve u sferi nagađanja, bez čvrstih informacija. Ni predsjednica HNS-a ne zna što haaški istražitelji očekuju od istrage nad generalom Stipetićem, no smatra da javnost o tome ne treba unaprijed obavještavati dok se točno ne raščisti o čemu se radi. Predsjednik LS-a Zlatko Kramarić kaže da i »slučaj Stipetić« pokazuje kako je glavni problem funkcioniranja vladajuće koalicije taj što svi čelnici nisu ravnopravni u dostupnosti svim činjenicama. »Ono što je u ovom času za LS obvezujuće, to je Ustavni zakon o suradnji s Haagom. Ako nešto u toj suradnji ne funkcionira, a očito je da ne funkcionira, imamo Sabor gdje to treba raspraviti«, kaže Kramarić. »A što se tiče toga da se i "slučaj Stipetić" može promatrati u kontekstu nesuglasica između zapovjedništva Oružanih snaga i MORH-a, imam osjećaj da se ne žele raščistiti odnosi između pojedinih državnih institucija, odnosno stranaka, pa onda takve situacije služe kao pokušaj osvajanja nekih novih pozicija.«

»Mi smo u potpunoj informativnoj blokadi od strane vlasti«, kazao je predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika Vladimir Šeks. »Sve informacije drži čvrsto u rukama Račan, koji ih dozira i Budiši. Osovina Račan-Ivanišević ima izravne kontakte s Carlom del Ponte, pa tako dobiva i informacije. No, u razgovorima s ostalim partnerima u šestorci oni ih doziraju«, rekao je Šeks. Pojasnio je da je razlog za to što vlast, koja se hvali dobrim odnosima s Haagom, želi prikriti činjenicu da su i nakon 3. siječnja na dužnosti ostali visoki vojni zapovjednici ili su imenovani novi, koje Haag na neki način želi procesuirati. Isto tako, vlast se boji sukoba s narodnim gnjevom zbog činjenice da Vlada surađuje na procesuiranju cijelog niza zapovjednika, najodgovornijih u »Oluji«, »Bljesku« i cijelom Domovinskom ratu. Šeks je upozorio da zamjenik glavne tužiteljice Blewitt otvoreno izjavljuje da ima posebne odnose i s predsjednikom Republike. To, zapravo, znači da haaško tužiteljstvo ignorira statut i poslovnik Suda u kojem se navodi da nacionalno zakonodavstvo određuje tijelo koje će s njom surađivati. U Hrvatskoj je to Savjet za suradnju s Haašim sudom, a predsjednik Mesić to ne poštuje. Predsjednik DC-a Mate Granić tumači suprotstavljene izjave predstavnika šestorke kao nepostojanje zajedničke strategije prema Haaškom tribunalu, ne samo unutar šestorke, već i između predsjednika Mesića i Vlade. Iz poziva upućenog generalu Stipetiću jasno je, kaže, da se Haag neće zadovoljiti samo procesuiranjem individualnih zločina, već će »očito pripremaju optužnice i za visoko pozicionirane generale, a moguće i neke visokopozicionirane dužnosnike«.